Dostupni linkovi

logo-print

Poništen je natječaj za rekonstrukciju i dogradnju dijela pruge na pravcu luka Rijeka – Mađarska, jedan od najvećih projekata u mandatu ove Vlade, u kojem su europska sredstva trebala sudjelovati sa 85 posto. Dok resorni ministar tvrdi da je sve u najboljem redu, sindikati traže odgovornost, jer se – tvrde – pogriješilo gdje god se moglo.

Poduzeće Hrvatske željeznice (HŽ) Infrastruktura poništilo je natječaj za obnovu jednog i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo-Križevci u duljini od 38 kilometara.

Radi se o dijelu prugeod luke Rijeka do Mađarske i dalje u srednju Europu, a od 196 milijuna eura troškova, Europska unija bi iz svojih fondova snosila čak 85 posto.

Zašto je natječaj poništen objasnio je u srijedu na javnom radiju ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

„Dole su samo dvije ponude. Jedna je bila skuplja 47 milijuna eura od predviđene cijene. HŽ Infrastruktura ne može prihvatiti takvu ponudu, jer onda sufinanciranje iz europskih fondova ne bi bilo 85 posto, nego bi bilo negdje pola-pola. Druga ponuda je za podizvoditelja imala tvrtku HŽ Pružne građevine, što je suprotno propisima, jer tvrtka koja je u vlasništvu HŽ Infrastrukture ne može biti izvođač radova zbog solidarnog jamstva“, naveo je ministar.

On tvrdi da europski novac nije izgubljen jer će biti preusmjeren na druge projekte, a da će ovaj projekt kasniti možda 4 mjeseca.

Ivan Forgač

Ivan Forgač

U Sindikatu hrvatskih željezničara optužuju Vladu i resorno ministarstvo za niz pogrešaka u ovom poslu i upozoravaju da bi Hrvatska mogla ostati bez europskih eura. „To je izuzetna šteta za Hrvatsku,“ kaže za naš radio predsjednik sindikata Ivan Forgač.

„Ne samo što neće doći ovaj novac, nego je upravo taj pružni pravac od mađarske granice do riječke luke izuzetno važan za Republiku Hrvatsku i za luku Rijeka koja je najveća naša luka, i koja bi mogla ostvarivati višestruko veći prihod nego što ga sada ostvaruje, ali zapreka je – željeznička infrastruktura. To je zapreka i za povećanje prihoda HŽ-ove tvrtke koja se bavi teretnim prometom HŽ Cargo koje se između ostalog i zato našao u izuzetno teškoj poslovnoj situaciji. Dakle tu postoji jedan izuzetan potencijal koji sada nije iskorišten jer željeznica nije u dobrom stanju“, konstatira Forgač.

Priča na klimavim nogama

Tvrtka Pružna infrastruktura koja je dio Hrvatskih željeznicagubitkom ovog posla gubi oko 55 milijuna eura, i prijeti joj stečaj, upozorava Forgač. Po njegovim informacijama, i cijela priča o navodnom sukobu interesa je na klimavim nogama.

„Tražimo – pod broj jedan – da se utvrdi odgovornost za sve ove propuste do kojih je do sada došlo, da se nađe način da se sankcionira ljude koji su odgovorni, drugo – da se pronađe neki način da se ipak ta sredstva dobije. Tražimo i da se konačno razriješi pitanje sukoba interesa – je li problem u tome što su Pružne građevine u vlasništvu HŽ Infrastrukture? Nema ni jednog papira iz Europske unije koji bi to zaprečavao. Mi tu nismo vidjeli nijednog dokaza, niti ga je vidjela uprava tvrtke Pružne građevine. To je sve rekla-kazala, u četiri oka je možda netko nešto nekome rekao. Nikakvog papira tu nema“, naglašava Forgač.

Da to sa navodnim sukobom interesa nije baš do kraja jasno potvrdio je u srijedu i premijer Zoran Milanović.

„Naša se tvrtka kao podizvođač po nekim tumačenjima nije smjela ni natjecati, zato što je i dalje dio konzorcija HŽ infrastrukture. Pitanje je malo kompleksnije, međutim ta investicija ide sto posto. Neću tamo rezati vrpcu, neće je ni biti, ali to će krenuti – tisuću posto!“, kategoričan je premijer.

Forgač podsjeća da natječaji poput ovog za prugu idu po domaćim zakonima, a taj je zakon usklađen sa europskim normama prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i u natječaju nema ničeg protivnog tom zakonu. Ako je pak ministar u pravu, Forgač podsjeća da je sindikat još pred dvije i po godine predlagao kako da se izbjegne mogući sukob interesa – da se služba za EU projekte izdvoji iz željeznica i pripoji nekoj vladinoj agenciji koja bi bila nositelj investicija.

„Taj bi posao vjerojatno trajao dva-tri mjeseca i koštao bi nešto malo novaca, međutim – ako to tako ostane da naša jedina tvrtka koja je jedina za to osposobljena i ima 75 milijuna eura vrijednu mehanizaciju neće moći raditi – tu će se izgubiti pet, šest ili 10 milijardi kuna (između 650 milijuna i 1,35 milijardi eura) u cijelom ovom razdoblju, jer gotovo sve što se u budućnosti namjerava raditi na europskim prugama, planira se financirati iz europskih fondova“, kaže Forgač.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG