Dostupni linkovi

logo-print

Kovačević: U Crnoj Gori je životna sredina podređena brzoj zaradi


Nataša Kovačević

Nataša Kovačević

Na nedavno održanoj Međunarodnoj konferenciji o zaštiti Solane, upućen je prilično oštar zahtjev državi i Vladi Crne Gore da to područje mora ponovo oživjeti i zaštiti milione ptica koje tamo borave preko cijele godine. Ukoliko to ne uradi, Crna Gora će izgubiti međunarodni ugled i podršku, te ugroziti pregovore sa EU, ocijenili su predstavnici EU, ambasadori i međunarodni eksperti na Konferenciji o zaštiti Solane.

Predsjedavajuća Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) između EU i Crne Gore Aneliz Dods pozvala je premijera Mila Đukanovića da interveniše, kako bi se problem ulcinjske Solane riješio u narednih nekoliko nedjelja.

Zašto država i njeni ključni organi i institucije reaguju tek nakon što međunarodna zajednica na njih izvrši pritisak? Da li će u konkretnom, ali i drugim slučajevima, kada je ekologija i zaštita prirode u pitanju, država zaista reagovati na pravi način?

To je tema o kojoj smo razgovarali sa Natašom Kovačević iz NVO Green Home.

RSE: Međunarodni faktor je zaista izvršio snažan pritisak na crnogorsku vlast u vezi sa Solanom. Da li vi mislite da će to zaista uroditi plodom, ako znamo kakav je bio dosadašnji odnos nadležnih kada je zaštita tog rezervata prirode, prvenstveno ptica, u pitanju?


Kovačević: Prilično je ohrabrujuće to što se desilo na posljednjoj Međunarodnoj konferenciji o zaštiti Solane koja se održala 9. aprila. Vlada se obavezala da obezbijedi 165.000 eura bude li uspostavljena najdalje do polovine juna, dok će lov na teritoriji Solane biti u potpunosti zabranjen. Znajući kakva je bila situacija do sada i da se radi o privatnom posjedu, pitanje je koliko će uspjeti da se uspostavi ovaj način rada javnog i privatnog partnerstva, da ovo područje i dalje ostane zaštićeno.

Ako bi smo birali koje je to područje na prostoru Jadrana, Balkana i cijelog Mediterana najekskluzivnije stanište za posmatranje, onda bi sigurno ulcinjska Solana ušla u najuži izbor.

Ipak se radi o privatnom posjedu i postoji mehanizam gdje privatni vlasnik uvijek može da ograniči pristup, kao što je to i sada slučaj, nekim turistima koji bi dolazili da posmatraju ptice, da uživaju u ovom prostoru i svakako da se na jedan bolji i drugačiji način valorizuje ovaj prostor. Nije tajna da određene interesne grupe na ovom prostoru pokušavaju da urade prenamijenu zemljišta u stambene jedinice, što bi donijelo neke kratkoročne koristi. Šta bi to značilo na dugoročnom nivou i za biodiverzitet ovog prostora, to je svakako već rečeno više puta na samoj Međunarodnoj konferenciji.

Na konferenciji su učestvovali članovi Parlamenta odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju. Bili su prisutni ambasadori. Jako velika međunarodna pažnja je fokusirana na ovo područje. Treba nešto ovako da se desi, da bi na kraju i naše institucije reagovale, da bi se krenulo u neko rješavanje problema. Želimo da budemo optimistični, ali teško da vjerujemo da će da se desi neka značajnija investicija. Čak ostaje da vidimo da li će ovih 165.000 eura biti uloženo za ispumpavanje slatke i upumpavanje slane vode na površini Solane.

RSE: Na konferenciji smo čuli upozorenje da ako pitanje Solane ne bude riješeno, pregovori Crne Gora sa EU, koji su u toku, mogu biti na neki način dovedeni u pitanje. Zašto država reaguje tek nakon što neko sa strane, u ovom slučaju Brisel, zatraži akciju? Nije samo ekologija oblast u kojoj se to da primijetiti. Da li smo inertni, letargični ili je nešto drugo u pozadini te letargije? Da li je to pitanje kapaciteta ili nečeg drugog?


Kovačević: U Crnoj Gori je još uvijek na snazi neodrživa razvojna paradigma, pri čemu je prioritet dat haotičnom i neodrživom ekonomskom razvoju, dok su drugi parametri, kao što su životna sredina, društveni i socijalni aspekt obezvređeni do te mjere da se ne razmatraju ni kod razvojnih planova. Takvo je istraživanje nafte i gase, kada su se prilikom izrade 26 blokova za istraživanja nafte i gasa iz Podmorja zanemarili aspekti zaštićenih i biodiverzijskih osjetljivih područja.

U Crnoj Gori je još uvijek na snazi neodrživa razvojna paradigma, pri čemu je prioritet dat haotičnom i neodrživom ekonomskom razvoju, dok su drugi parametri, kao što su životna sredina, društveni i socijalni aspekt obezvređeni do te mjere da se ne razmatraju ni kod razvojnih planova

U proteklih nekoliko godina, nadležne institucije u Crnoj Gori su imale priliku da razumiju složenost transpozicije i primjene evropskih pravnih tekovina. Čini se da sada već nije upitno. Problem je u nedovoljnoj posvećenosti i stalnom pokušaju da se izbjegnu obaveze koje se sukobe sa neodrživom razvojnom vizijom pojedinih interesnih grupa i pojedinaca.

U želju za brzom zaradom i kratkoročnim koristima, zaštita životne sredine se predstavalja prvenstveno kao biznis barijera, a zatim i kao dekoracija za deklarisanje u raznim strateškim i planskim dokumentima, a nikako kao stvarni ulazni parametar, po kojem će se procjenjivati i održivo razvijati naša zemlja.

Sigurno da u oblasti zaštite životne sredine ima prostora za ispitivanje koruptivnih radnji, posebno kad je riječ o sektorima koji planiraju, upravljaju i daju u koncesije prirodne resurse, bave se prenamjenom zemljišta i slično. U posljednjem izvještaju o napretku, Evropska komisija je otvorila mogućnost otvaranja klauzule o provodljivosti, koja predstavalja blaži oblik suspenzije pregovora koji se manifestuje u blokadi otvaranja novih pregovaračkih poglavlja, dakle ono što bi moglo da se desi sa poglavljem 27, životna sredina, ukoliko nema dovoljnog progresa u poglavljima 23 i 24. Ta dva poglavlja su vezana za sveobuhvatnu borbu protiv korupcije i jačanje efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa.

Nekada se dešava da tijela EU preuzimaju rješavanje problema u našoj zemlji. To je sada slučaj u pregovaračkom procesu. Otvaraju se pitanja i stalno se vode razgovori na tu temu. To se obično radi kada se procijeni da pitanje nije moguće adekvatno riješiti u nekoj državi. Prosto se traži neki optimalni način kako da se sprovede neka mjera, odnosno kako da se taj problem riješi.

Koliko je zaštita prirode visoko na agendi crnogorske Vlade, može se vidjeti iz preskromnih budžetskih izdvajanja za životnu sredinu, koji iznose oko 0,12 posto na godišnjem nivou

Kod nas još uvijek postoji ogroman jaz između sektorskih politika, na primjer sektora energetike, gradnje i zaštite prirode, što je konstatovano i posljednjim nacionalnim Izvještaju o sprovođenju Konvencije o biodiverzitetu. Koliko je zaštita prirode visoko na agendi crnogorske Vlade, može se vidjeti iz preskromnih budžetskih izdvajanja za životnu sredinu, koji iznose oko 0,12 posto na godišnjem nivou, što je u odnosu na zemlje EU, koje izdvajaju oko dva posto, značajno ispod prosjeka. Broj sprovedenih tužilačkih istraga za kršenja odredbi zakona iz oblasti životne sredine je ekstremno mali. Nijedan proces za ozbiljno kršenje navedenih odredbi nije okončan, što zapravo ukazuje da je stepen sprovođenja zakona jako nizak.

U Crnoj Gori nedostaju stručni i depolitizovani administrativni kapaciteti za sprovođenje reformi u oblasti zaštite životne sredine, a naročito u službama koje se bave neposrednom primjenom zakona, kao i inspekcijskim službama, koje naravno tu primjenu prate, kako u smislu brojnosti kadra, tako i u smislu specifičnih znanja i vještina koje su potrebne za ovu oblast. Dodatni izazov koji komplikuje situaciju je nepostojanje strateškog pristupa u zaštiti životne sredine, koji se ogleda i u nepostojanju detaljno razrađenih akcionih planova za životnu sredinu, sa preciziranim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima i projekcijom budžeta za njihovo sprovođenje. Još uvijek postoji zbrka u podjeli nadležnosti i preklapanju zaduženja institucija koje se bave životnom sredinom, ali svakako postoje i one interesne grupe koje jako dobro koriste ova preklapanja za zloupotrebe.

RSE: Ako je ovako inertna ili ako ide niz dlaku investitorima, i kada je ekologija u pitanju, šta možemo očekivati kada u pregovorima sa EU otvorimo poglavlje 27, koja se odnosi upravo na ekologiju? Očekujete li da ponovo pritisak sa strane, a ne akcija koja bi došla iz same Crne Gore, donese promjenu?


Očigledno da će sa samim otvaranjem pregovaračkih poglavlja biti znatno povećan pritisak od strane Evropske komisije

Kovačević: Očigledno da će sa samim otvaranjem pregovaračkih poglavlja biti znatno povećan pritisak od strane Evropske komisije. Ovo je nešto što smo mogli mnogo puta da čujemo i od gospodina Mitje Drobniča, kao predstavnika Evropske unije u Crnoj Gori. Sigurno će direktive biti mnogo strožije i preciznije izdvajane, te će i u narednim izvještajima biti sve jače i rigoroznije postavljane. Dakle, sigurno je da će pritisak biti značajno pojačan, ali u ovom slučaju, mi kao NVO, sarađujemo, ne samo sa Evropskom komisijom, nego se sada više fokusiramo na Evropski parlament, koji sada, čini se, također ima svoj uticaj na ono što se dešava u Crnoj Gori.

RSE: Da li će se tada otvoriti pitanja zaštite i drugih prirodnih dobara i zaštićenih područja, poput nacionalnih parkova, u kojima je sječa šume i dalje prisutna, krivolov i slični problemi koji traju godinama?


Kovačević: Kada je riječ o politici zaštite prirode u EU, jedna od krovnih politika jeste NATURA 2000 ekološke mreže. Negdje se manje obraća pažnja na zaštićena područja koja postoje u Crnoj Gori, a više se obraća pažnja na NATURA 2000 ekoloških mreža. NATURA 2000 ekoloških mreža je zasnova na ptičijoj direktivi i direktivi o staništima koja sadrže u sebi one vrste i staništa koja morate da zaštitite na domaćem nivou, a koje su od interesa za Evropsku zajednicu. Jedna takva mreža područja mora da bude uspostavljena do dana ulaska u EU. To je ona mreža na koju će velika pažnja biti usmjerena u budućem periodu.

Jasno se propisuje na koji način treba da se upravlja ovim područjima. Obezbjeđena su čak i dodatna sredstva iz budžeta EU za finansiranje NATURA 2000 ekološke mreže, odnosno njeno upravljanje u Crnoj Gori. Riječ je o jednom ozbiljnom poslu i riječ je o ozbiljnim procjenama koje moraju da se urade u Crnoj Gori. Sigurno da već postoji jako veliki pritisak i to je jedno od mjerila kojim se otvara poglavlje vezano za životnu sredinu. Treba da se uđe u proces adekvatnog strateškog planiranja, planiranja ljudskih resursa i finansija za zaštitu prirode, odnosno uspostavljanje mreže NATURA 2000.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG