Dostupni linkovi

logo-print

Nastup BiH pred EU: Složni hor ili raštimovani orkestar


Sjedište EU u BiH - ilustracija

Sjedište EU u BiH - ilustracija

Na sastanak u Brisel bh. zvaničnici otputovali su u trenutku kada u zemlji, kako ocjenjuju mnogi analitičari, vlada potpuna politička konfuzija. Na ispunjavanje uslova koje je od BiH zahtijevao Brisel čeka se duže od godinu dana, a političari nisu bili kadri ni provesti presude međunarodnog Suda za ljudska prava u Strazburu. Zbog toga skoro niko u Bosni i Hercegovini ne očekuje da će se nakon sastanka sa čelnicima Evropske unije nešto bitnije promijeniti.

Neupućeni u politička zbivanja u Bosni i Hercegovini, slušajući izjave bosanskohercegovačkih političara pred put u Brisel, za trenutak su mogli povjerovati da u zemlji sve štima. Za trenutak smo mogli zaboraviti da u Federaciji BiH vlada potpuni politički haos, da ne znamo koja je zvanična politička parlamentarna većina na kom nivou vlasti i da ne znamo šta se dešava sa smjenama u Vijeću ministara. Da ih nismo jasno vidjeli da baš oni govore o tom jednom zajedničkom glasu, mogli smo i pomisliti da se nalazimo u nekoj drugoj zemlji u kojoj vladaju principi demokratije i prava, a političari se brinu o svojim građanima. To je na primjer zvučalo ovako:

„Sasvim je logično da iz Bosne i Hercegovine ima jedan glas koji će biti usaglašen.“

Tako kaže Saša Magazinović iz SDP-a. Da ne bude zabune - govori o jednom glasu kada je u pitanju evropski put Bosne i Hercegovine, jer je u sadašnjoj situaciji u BiH teško očekivati bilo kakav drugi zajednički politički stav. Političari su nas takođe skoro uvjerili da politička kriza u državi ne može i neće uticati na briselski sastanak. Da ne štima baš sve u tom zajedničkom glasu kratko smo čuli od sada već smijenjenog ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića.

„Imamo na sceni jednu potpuno ustavno-pravnu anarhiju koja sigurno ne obezbjeđuje, usporava dakle sami proces ulaska u Evropsku uniju“, rekao je Ahmetović.

Milorad Dodik

Milorad Dodik

Da će svoje entitetske interese braniti, pa makar Brisel insistirao da sistem koordinacije Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom mora biti sa državnog nivoa, reći će nam predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

„Ono što je do sada bilo od strane Evrope, bilo je u pravilu ponuđena rješenja koja su trebala da centralizuju i promijene unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine. To sasvim sigurno više nije moguće“, istakao je Dodik.

Predsjednik RS-a, Milorad Dodik, inače se ovih dana drži daleko od političke krize u Federaciji. Možda zbog činjenice da mu ona u ostvarenju entitetskih ciljeva kojima teži može dobro koristiti.

„Ova kriza koja je prije svega fokusirana u Federaciji, doprinosi i daje pravo onima koji su proteklih par godina tvrdili da je Federacija najveći problem što tako ova situacija politički osnažuje Republiku Srpsku i slabi Federaciju“, ocjenjuje Srećko Latal iz Međunarodne krizne grupe.

Između podrške i nepovoljne klime

Dok nas političari uvjeravaju da će nakon Brisela sve biti dobro, te da ih njihove uskostranačke razmirice ne mogu spriječiti da zemlju konačno usmjere ka Evropskoj uniji, neki analitičari imaju posve drugačiji stav.

„Mi danas ne znamo zvanično ko čini parlamentarnu većinu, da li će doći do rekonstrukcije vlasti na državnom, federalnom i kantonalnom nivou, kako će se to odraziti na daljnju efikasnost institucija, da li će doći do produbljivanja krize, da li će doći do nekih kontrapoteza od strane drugih političkih stranaka koje su bile u prethodnoj parlamentarnoj većini. Teško je očekivati bilo šta pozitivno“, smatra Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.
Adis Arapović

Adis Arapović


Drugi su ipak optimisti. Zekerijah Smajić vjeruje da se nakon sastanka u Briselu može očekivati jasan pomak ka integracijama Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Svoj optimizam temelji na pragmatičnosti institucija Evropske unije koju – kaže - ne zanima ko je parlamentarna većina ukoliko ona pokaže da skladno funkcioniše.

„Ako oni uspiju da ubijede zvaničnike Evropske komisije, prije svega gospodina Filea, da su oni u stanju da naprave pomak, da otkoče proces evropskih integracija i, što bi bilo još bolje, da sustignu izgubljeni korak u odnosu na zemlje u regionu, ja sam više nego uvjeren da će u tome imati briselsku podršku, bez obzira ko bio struktura nove vlasti“, kaže Smajić.

Da su čelnici Unije prihvatili prekomponovanje političke scene u Bosni i Hercegovini govori činjenica da su u srijedu u Briselu vidjeli jedno novo lice. Lidera Saveza za bolju budućnost, Fahrudina Radončića, koji je pred put obećao:

„Naš stav je da preuzimamo sve obaveze dosadašnje šestorke i da svojim prisustvom unutar šestorke damo još bržu i snažniju dinamiku na evropskom putu Bosne i Hercegovine.“

Sva rješenja koja od zvaničnika Bosne i Hercegovine zahtijeva Evropska unija poznata su i spremna, a da ima političke volje primjenjiva su odmah, kaže Srećko Latal iz međunarodne krizne grupe.

„Imajući u vidu klimu koja je na sceni već proteklih mjesec dana, gdje je došlo do totalnog rasipanja političke scene, posebno u Federaciji, gdje se gotovo svako bori protiv svakog, nažalost, moram reći da je teško očekivati da u jednoj takvoj klimi politički lideri će da nađu – kažimo - barem kvalitetna, ako bilo kakva rješenja“, kaže Latal.

Kako će izgledati povratak bh. zvaničnika iz Brisela najbolje opisuje glavni i odgovorni urednik magazina Start Saša Rukavina.

„U Federaciji će se baviti rekompozicijom parlamentarne većine, u Republici Srpskoj tražiće pare da entitet preživi. Sve zajedno, mislim da bi Evropskoj komisiji bilo jeftinije da ih nije sad, u ovom trenutku, vodila tamo“, rekao je on.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG