Dostupni linkovi

logo-print

Nema političke volje za vraćanje prava nacionalnim manjinama u BiH


Ulaz u zgradu Parlamenta Federacije BiH

Ulaz u zgradu Parlamenta Federacije BiH

Obespravljenost nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana BiH i nemogućnost dogovora bh. političara oko promjena ustava kako bi se ovaj problem riješio ponukala je poslanike u Skupštini Kantona Sarajevo da zatraže izmjene kantonalnog Ustava i formiraju klub ostalih. No, ovo je usamljeni primjer.

U nekim skupštinama u BiH na nižim nivoima vlasti ukidaju kategoriju ostalih i ostavljaju samo konstitutivne narode. Pravni stručnjaci kažu da još nema političke volje da se nacionalnim manjinama kao i nacionalno neopredijeljenima vrate njihova prava.

Budući da još nema političkog dogovora na državnom nivou oko ukidanja ustavne diskriminacije prema osobama koje se ne izjašnjavaju kao tri konstitutivna naroda u BiH, zastupnica SDP-a u Skupštini Kantona Sarajevo i delegatkinja u Domu naroda Federalnog parlamenta Segmedina Srna-Bajramović uputila je inicijativu za izmjenu Ustava Kantona sa ciljem omogućivanja formiranja kluba zastupnika iz reda ostalih.

„Potpuno je pogrešno da se nekoga diskriminira na taj način, odnosno da se zabranjuje nekome da se kandidira za najviše funkcije samo zbog toga što se izjašnjava kao ostali, odnosno samo zbog njegovog izjašnjavanja“, kaže Segmedina Srna-Bajramović.

„Mislim da bi na svim nivoima vlasti trebalo što prije poduzeti korake da i ljudi koji se osjećaju Bosancima i Hercegovcima ili samo običnim građanima u BiH imaju to pravo kao i svi drugi“, navodi Damir Čardžić, zastupnik u kantonalnoj Skupštini.

No, dok u Sarajevu pokušavaju ispraviti nepravdu prema ostalima, u dobojskoj opštini ukidaju odborničko mjesto predviđeno za nacionalne manjine.

Doboj

Doboj

Predsjednik Skupštine opštine Doboj Zdravko Petrović kaže kako ovaj čin ne ugrožava prava nacionalnih manjina jer ih je u ovoj opštini manje od tri posto:

„Decidno je rečeno, opštine koje imaju po popisu stanovništva više od tri posto mogu imati jednog odbornika. Mi smo imali 2,3 posto po popisu stanovništva.“

Odbornik nacionalnih manjina Dragan Marković kaže kako je riječ o političkoj igri.

„Dvije politike se dogovorile na nivou RS da ovo ukidanje ide na čitavoj regiji, odnsono u RS jer Ustavom BiH nema kategorije nacionalnih manjina nego ostali. Ne znam ko je mogao da tumači Ustav mimo Ustavnog suda BiH, u kojem se jasno govori da su svi osim konstitutivnih naroda ostali?“, pita Marković.

Ko šititi čija prava

U Domu naroda Federacije BiH postoji klub ostalih, ali među njima nema ni Roma, ni Jevreja, a ni nacionalno neopredijeljenih.

Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Euro-Romi, predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj Skupštini BiH, više puta je upozoravao da je riječ o političkoj manipulaciji.

„Da i dalje njihove kolege iz političkih partija koji se izjasne bilo kako, samo da se ne izjasne kao Bošnjak, Hrvat ili Srbin, mogu zauzeti pomenuto mjesto u Domu naroda navodno kako bi štitili interese i prava pripadnika ostalih, odnosno i samih nacionalnih manjina“, smatra Nedžad Jusić.

"Mi u Ustavu BiH imamo u startu diskriminaciju, zavisno od pripadnosti ili nepripadnosti konstitutivnim narodima“, ocjenjuje Elmir Sadiković.


Da BiH ima ustav kao druge zemlje i da ima jasno definisanu kategoriju ostalih, ovih problema ne bi ni bilo, kaže viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković.

„Ustav BiH je postavljen tako da prepoznaje konstitutivne narode i ostale. To je, nažaklost, tako na razini države jer je ustavna konstrukcija BiH definisana na etnonacionalnoj, trokonstitutivnoj definiciji ustrojstva, koju ne poznaju ustavi drugih država. U demokratskim državama nosilac suvereniteta je narod, ali pod narodom se podrazumijevaju svi državljani te države, znači samim tim svi građani, bez obzira na vjersku, nacionalnu i bilo koju pripadnost. Mi u Ustavu BiH imamo u startu diskriminaciju, zavisno od pripadnosti ili nepripadnosti konstitutivnim narodima“, smatra Elmir Sadiković.

Pravni stručnjaci kažu da bi se problem diskriminacije ostalih mogao riješiti uz malo političke volje.

„Mi trenutno nemamo predstavnike građana. Da bismo dobili ustav po mjeri građana ili po mjeri konstitutivnih naroda, mi moramo imati predstavnike građana i konstitutivnih naroda u institucijama BiH. Nažalost, ja mislim da mi imamo predstavnike političkih partija. Institucije BiH, koje bi trebale da rade na tom poslu, da, dakle, donesu ustav koji će pomiriti građansko i etničko, su zapravo protočni bojler za odluke koje donese neka tamo šestorka, petorka, sutra sedmorka itd.“, mišljenja je viši asistent na Pravnom fakultetu u Tuzli Zlatan Begić.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG