Dostupni linkovi

logo-print

Nastava maternjeg jezika između struke i politike


Jedna od osnovnih škola u Podgorici

Jedna od osnovnih škola u Podgorici

Iako se nova školska godina približila na svega desetak dana, program za nastavni predmet koji se nekad zvao maternji, a sad Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost još uvijek nije gotov, a po svemu sudeći, bar za školsku 2012./2013. neće ni biti.

Komisija za izradu programa za nastavni predmet Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik književnost nije izradila program za ovaj nastavni predmet iako joj je obaveza bila da posao okonča na vrijeme za predstojeću školsku godinu koja počinje za nekoliko dana.

Funkcioner opozicionog SNP-a i član Komisije Dragan Koprivica kaže da nije optimista da će posao biti urađen kako treba.

"Očigledno postoji prećutni dogovor u vrhu vlasti da se posao sa ovim programom ne završi", tvrdi Koprivica.

"Namjera dijela komisije koji preferira crnogorski jezik kao apsolutni jezik jeste da se u tom jeziku apsolutno utopi i izgubi identitet srpskog jezika. Naravno to nije ni po dogovoru ni po realnosti u Crnoj Gori u kojoj je srpski jezik čak više zastupljen od crnogorskog jezika, mi smo za to da se poštuju različitosti, ali da se svakom jeziku da onaj prostor koji zaslužuje", ističe on.

Zamjenik predsjednika Komisije za izradu programa za nastavni predmet Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost Vladimir Vojinović, reagujući na optužbe, saopštio je da predstavnici crnogorske jezičke zajednice ne ugrožavaju bilo čija prava i ne osporavaju identitetske osobenosti.

I direktor Instituta za crnogorski jezik Adnan Čirgić odbacuje Koprivičine optužbe.

"Sasvim je jasno o čemu se radi. Oni koji konstantno uskraćuju prava drugima, prikrivaju svoje tragove i optužuju druge da njima uskraćuju prava. Konkretno, to je oprobani model predstavnika srpske lingvistike i politike koji bi očigledno htjeli da se u Crnoj Gori stvori sistem kakav postoji jedino u Mostaru, protiv kojeg je cijela Evropa, u kom se djeca dijele po nacionalnom i jezičkom kriterijumu, a to je suprotno građanskom ustrojstvu i Ustavu države Crne Gore", rekao je Čirgić.

"Najveći problem zbog kog vladina Komisija nije na vrijeme izradila program za nastavni predmet Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost je određivanje načina učenja azbuke", rekao je član Komisije Suljo Mustafić, koji je zapravo prvi obznanio da je glavni problem što crnogorska azbuka sadrži dva slova Ś i Ź, koja ne postoje u drugim alfabetima.

"Problem je bio da se odredi kako će se to učiti u jednom odjeljenju i da li je to obavezno za sve ili ne“, pojasnio je Mustafić.

Raspored novih slova u azbuci

Sudeći po riječima Dragana Koprivice, nijesu problem ni dva nova crnogorska slova nego raspored koji će im se dati.
Ilustracija

Ilustracija


"Mi smo išli od dogovora kako je i premijer rekao, da se pođe od postoječeg stanja, odnosno da se na postojeću azbuku kojom pišu i Crnogorci i Srbi i mnogi drugi dodaju dva nova slova. Međutim, članovi komisije koji su za crnogorski jezik žele da se ta slova ne stave na kraju nego da se inkorporiraju u samu azbuku, poslije s i z, što znači da se na taj način ta slova utapaju u postojeću azbuku i gubi se identitet azbuke srpskog jezika", navodi Koprivica.

Komisija za izradu programa za nastavni predmet Crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost je formirana nakon višegodišnjih pregovora o izbornom zakonu čije su usvajanje prosrpske partije uslovile postizanjem dogovora u vezi naziva za školski predmet na kom se izučava maternji jezik.

Pošto je postignuto kompromisno rješenje koje je podrazumijevalo komplikovan naziv sa crticama i zarezima, a u skladu sa političkim dogovorom premijera Igora Lukšića i lidera opozicije Srđana Milića, Andrije Mandića i Nebojše Medojevića od septembra prošle godine, nakon višenedjeljnog natezanja potpisan je Sporazum o uvrštavanju srpskog jezika u crnogorski obrazovni sistem, a ovim dokumentom je predviđeno da se za školsku 2012./2013. napravi plan i program za predmet sa novim nazivom Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.

Međutim, početak školske godine se približio na svega desetak dana, a rješenja nema.

Na pitanje - da li rješenje izostaje zbog lomljenja kopalja unutar struke zbog određenih lingvističkih dilema ili zbog običnog političkog natezanja, univerzitetska profesorka crnogorske književnosti Tatjana Bečanović kaže da se "kreće od nacionalističke koncepcije, a ona nije dobra ni u jeziku ni u kulturi".

"Nemogućnost izrade programa za novi predmet koji se zove Crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik prosto je nemoguć iz stručnih razloga jer su iz nekadašnjeg jezika sada stvorena 4 standarda koji se ne mogu uskladiti i strpati svi u jedan predmet. Da li je namera da se prave 4 različita i da se uvodi nešto što je zaista neprimereno crnogorskim školama ja to ne znam, ali program nikada neće biti završen, a i ako bude to će biti vrlo čudan program koji u praksi neće moći da funkcioniše jer je to bukvalno nasilno usaglašavanje stvari koje se ne daju tako lako usaglasiti, a sve je to praćeno nekim politikantskim razlozima sa strane. Dakle, u prvom redu su razlozi stručni, a onda je negde u pozadini svega toga i politika", ocjenjuje Bečanović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG