Dostupni linkovi

logo-print

Nasilje u porodici pod tepihom tradicionalizma u Crnoj Gori


Ilustracija

Ilustracija

Posljednja istraživanja državnih institucija i NVO pokazuju da se nasilje u porodici u Crnoj Gori i dalje doživljava kao porodična sramota kao i da je jako malo ljudi spremno da otvoreno govore o tom problemu.

Kazne za nasilnike su blage što govori i da su same institucije sistema tolerantne prema nasilju u porodici, čije su najčešće žrtve žene i djeca. Tradicija, ekonomska situacija ili blaga kaznena politika?

Što su razlozi za visok nivo tolerancije crnogorskih građana i društva u cjelini na nasilje u porodici?

Maja Raičević iz Centra za ženska prava kaže da prema najnovijoj studiji o porodici i nasilju nad ženama, svaki četvrti građanin smatra da je to nasilje opravdano.

“Navode da postoje situacije u kojima je nasilje opravdano, da je nasilje nešto što je van kontrole nasilnika i da je žrtva odgovorna za nasilje. U cjelini crnogorsko društvo je dosta tolerantno na problem nasilja u porodici i to je alarmantan podatak koji državu Crnu Goru zaista mora da usmjeri u pravcu da ovaj problem smatra prioritetnim“, kaže Raičevićeva.

Žrtva porodičnog nasilja nailazi na nerazumijevanje, probleme i teškoće, strah, osjećaj nemoći i nesigurnosti, nedostatak podrške porodice i relevantnih institucija. Često se i teret odgovornosti prebacuje na žrtvu, a zanemaruje uloga državnih institucija u pružanju zaštite, podrške za žrtve nasilja u porodici.

Kao jedan od uzroka nasilja u porodici navodi se i tradicionalni model vaspitavanja prema kome se ženska djeca vaspitavaju da budu nježne, požrtvovane i poslušne.

“Danas u 21. vijeku zajednice života više nijesu poljoprivredne zajednice gdje svi moraju da imaju sklad, da obrađuju zemlju, da se vrate da brinu o stoci da bi preživjeli. Danas imamo zajednice obrazovanih, visoko obrazovanih ljudi koji rade u urbanim sredinama i u ruralnim, ali u jednom zajedništvu koje je potpuno drugačije od primarne porodice kakva je bila u nazad jednog vijeka. Tako da moramo da vodimo raćuna da zaista vrijednosti tradicije prenosimo na pravi način i da kada govorimo o tradicionalizmu da to radimo u onom pozitivnom smislu i da pozitivne strane preuzimamo, a ne da nasilje i najgoru diskiriminaciju pravdamo i stavljamo pod tepih tradicionalizma”, kaže Kaća Đuričković iz UNDP.

Istraživanje: Nasilje privatna stvar, a ne odgovornost društva

Nije bilo tako davno da su neke žrtve svjedočile da su ih u policiji kojoj prijave nasilje službenici kritikovali i optuživali da su same krive zbog toga što im se dešava. Takve situacije i dalje su prisutne i rezultat su nedovoljne obučenosti i nedostatka senzibiliteta zaposlenih u policiji. Dodatni razlog za zabrinutost predstavljaju i blage kazne za nasilnike.

“Smatramo da je potrebno pooštriti kaznenu politiku, smanjiti broj uslovnih i novčanih kazni, a ići na one oštrije kazne, pa čak i zatvorske koje se, kako podaci pokazuju prilično rijetke i nedovoljno se izriču. To negdje pokazuje da su i institucije sistema tolerantne na nasilje u porodici i da ga negdje opet posmatraju kao nešto što je privatna stvar”, smatra Maja Raičević iz Centra za ženska prava.

Maja Raičević

Maja Raičević

Irena Bošković iz Ministarstva pravde Crne Gore kaže da se situacija u sudovima polako mijenja na bolje kada su u pitanju slučajevi nasilja u porodici

“Upravo intencija Zakona o zaštiti od nasilja u porodici jeste da se učini hitnijim postupak i upravo zakon daje mogućnost izricanja zaštitnih mjera i daje mogućnost hitnog postupanja. Ono što mi znamo jeste da su u redovnim sudovima osnovane službe koje pružaju stručnu pomoć žrtvama nasilja i obezbijeđeni su informatori za žrtve i čini mi se da se te aktivnosti popravljaju u posljednje vrijeme. No, redovni sudovi prate ovaj dio koji se tiče krivične odgovornosti ali prekršajni ide kroz prekršajne sudove i ono što mi vidimo jeste da se izriču zaštitne mjere , da oni primjenju zakon i da to sve ide u nekom pravcu u kojem treba da se kreće”, kaže za RSE Irena Bošković.

Istraživanja pokazuju da se nasilje često ne prijavljuje tako da broj prijavljenih slučajeva ne odražava realno stanje.

Najčešći oblici porodičnog nasilja su ponižavanje žrtve, uvrede, psovke, šamari, udaranje i guranje. Kao nasilnik u većini slučajeva pojavljuje se suprug, bivši suprug ili partner.

Prema studiji koju su uradile državne institucije i ženske NVO uz podršku UNDP, 22 odsto ispitanika smatra da je fizičko nasilje opravdano ako žena flertuje, dok se prema muškarcima u istoj situaciji društvo odnosi sa većim stepenom tolerancije i sa manje osude.

Svaki četvrti ispitanik muškog pola, odgovornost za nasilje pripisuje žrtvi zbog njene ili njegove nemogućnosti da napusti nasilnika, nasilnicu, što je u suprotnosti sa stavom većine da je nasilje u porodici odgovornost društva.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG