Dostupni linkovi

logo-print

Nasilje nad životinjama uvod u nasilje nad ljudima


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Primjeri nasilja nad životinjama sve su češći a posljednji u kojem je pas pretučen u Podgorici metalnom šipkom sa teškim povredama po cijelom tijelu još jedan u nizu koji pokazuje kako se pojedinci odnose prema životinjama.

Pse i mačke se ubija, prebija i truje, a na meti su i druge životinje poput konja i magaraca.

Aktivisti za prava životinja i vlasnici kućnih ljubimaca traže od veterinarskih ustanova da prijavljuju nasilje nad životinjama, dok psiholozi upozoravaju da bi oni koji napadaju druga živa bića, mogli da postanu ili već jesu nasilnici u porodici, na ulici, u društvu.

U Podgorici je u ponedjeljak na trotoaru zatečen brutalno pretučen pas koji je imao povrede po cijelom tijelu. Zlostavljala ga je vlasnica za koju se pretpostavlja da je psihički nestabilna osoba.

Psa koji je bio ostavljen u lokvi krvi zbrinula je žena koja ga je odnijela kod veterinara gdje mu je ukazana prva pomoć.

Aktivistkinja za prava životinja iz Podgorica, Kristina Ćetković, kaže za RSE da je posljednji slučaj jedan od mnogih u kojima su žrtve i psi, ali i druge životinje.

"Imali smo spaljivanje psa na Gorici, takođe ubistvo psa iz vatrenog oružja na Gorici. Imali smo nekoliko puta ljude koji su transportovali životinje na način kako to nije dozvoljeno prema Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja. Podsjećam da imamo taj zakon još od 2008. godine koji u jednoj od stavki zabranjuje rezanje repa i ušiju psima, a vi takve pse imate i danas svakodnevno na ulici sa skraćenim ušima i repovima", upozorava Ćetković.

(Snimak iz 2013. na kome se vidi mučenje magarca, tako što je ga je vozač teretnog vozila vukao po lokalnom putu Podgorica – Mareža, Youtube)


Inače, Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja predviđa kaznu od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori po onoga ko prisiljava životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, povredu ili strah.

Ćetković poziva, prije svih, veterinarske ustanove da prijavljuju nasilje nad životinjama što bi trebalo da bude i dio veterinarskog kodeksa.

"Negdje bi oni trebalo da budu ti koji bi trebalo da budu u prvim redovima za borbu protiv nasilja i za zaštitu životnja. Naravno, tu su i organizacije koje se bave time", kaže Kristina Ćetković.

Damira Kalač koja je vlasnica dva psa, kaže da nije samo fizičko nasilje ono što treba da zabrine društvo. Psi su izloženi i izgladnjivanju, iscrpljivanju na druge načine od nesavjesnih vlasnika.

Kalač smatra da neko treba da utvrđuje ko je podoban a ko ne za držanje životinje.

"Nedavno sam srela bivšeg kolegu sa fakulteta koji mi je ispričao da je djeci nabavio psa. Prije toga dva mjeseca su njegova djeca svaki dan, nekoliko puta simulirala šetnju psa. Ustajali su svako jutro u 7 sati i pretvarali se da šetaju psa i to je bila na neki način vježba i priprema da li su ta djeca sjutra spremna za tu vrstu obaveze. To mi je bilo simpatično. Ne znam da li bi to kod svih upalilo na pravi način ali se vidi da je on razmišljao o tome da li su njegova djeca spremna da prihvate sjutra tu vrstu obaveze", ističe Damira Kalač.

Psihološkinja Jasminka Milošević kaže da je nasilje nad životinjama početak svakog nasilja prema ljudima i da je na to ukazala nauka.

"Generalno, nasilje nad životinjama govori o tome na šta smo sve mi kao vrsta spremni. Ne samo ovo što se dešava sada na ulicama jer je problem mnogo dublji. Filozof Adorno (Theodor Adorno) kaže da je korijen holokausta u čovjekovom odnosu prema životinjama. To je ono kada smo ravnodušni prema patnjama životinja koje imaju iste emocije kao mi, osjećaju na isti način, pate, pamte, sjećaju se, znaju da budu zlobne, da se igraju", pojašnjava psihološkinja Milošević.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG