Dostupni linkovi

logo-print

Narodima u BiH potrebne iskrene poruke mira i tolerancije


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Dvadeset godina nakon rata u BiH, iz crkava i džamija poruke mira i tolerancije su narodima u BiH nikad potrebnije. Fra Ivan Šarćević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu kaže da kod vjerskih službenika još uvijek postoji dvoličnost. Primjerice školske knjige iz vjeronauke su očišćene od govora mržnje kao i hutbe i propovjedi, ali fra Ivan nije siguran koliko oni koji propovjedaju zaista tako i misle.

Ivan Šarčević

Ivan Šarčević

„Tu se ponašamo dvolično s određenom vrstom prezira ili apsolutizacije svoje vjere. Pogotova ova osjetljivost za nevolju drugog koji nije moje vjere. Svi će vam religijski službenici reći da je Bog otac svih ljudi, ali u praksi kao da je On to više za mene. Kao da je u ovom mom mandatu taj Bog više za mene, a negora onog ko je druge vjere“, ističe fra Ivan Šarčević.

Vjerski službenici nerijetko su pod utjecajem politike, a politika na ovim prostorima je uglavnom zasnovana na ratnoj, nacionalnoj i ideološkoj prošlosti.

„Iz raznoraznih razloga nasjedaju na umjetno stvorene ideološke podjele koje čini politika s jedne strane, nekakva nacionalna povijest s druge strane. Onda optereti i sebe i svoju vlastitu zajednicu redovito samo sa svojim žrtvama, sa svojim patnjama koje su se dogodile u ratnom razdoblju. I u ovom vremenu koje je dobro odmaklo od rata stvori se situacija koja je slična onoj koja je bila nesretnih devedestih godina“, kaže fra Franjo Ninić.

Zvornički efendija Mustafa Muharemović poručuje:

„Malo, malo neki političari na račun svog vlastitog rejtinga izgovore neke krupne huškačke rečenice i to običnog čovjeka, koji se bavi nekim svojim životnim pitanjima, vrati u neko vrijeme koje sve se nadamo da je iza nas. Međutim, ne dozvoljavaju da čovjek razmišlja o nekoj svojoj budućnosti“, kaže efendija Muharemović

Iguman Danilo Pavlović iz manastira Žitomislić iz Mostara kaže da tema rata nikada ne bi smjela biti tema vjerskih vođa. Jedino u kontekstu da se on više nikada nikome ne ponovi

„Prebrojavanje žrtava, svrstavanje na jednu stranu je uvijek ono što se kosi s osnovnim vjerskim načelima. U svim našim proteklim ratovima žrtve su uvijek bili najobičniji, najjednostavniji ljudi. Žrtve nemaju nacionalnu pripadnost. Jednako boli gubitak djeteta svaku majku i gubitak roditelja svako dijete“, navodi Pavlović.

Stoga je neophodan susret i za sve narode i za vjerske vođe susret s prošlošću.

„Kod nas se to stalno gleda kao reciprocitet – oni su nama. To jeste točno, ne treba zanijekati. Ali što to znači, što je to za mene samog? Ja se moram suočiti sa svojim vlastitim zlom, sa zlom koji je činjen u ime kolektiva ili u ime religijske zajednice, u ime vjere kojoj ja pripadam. Ja moram imati vrlo jasan stav da se to ne smije činiti i da izgradimo budućnost. Zato je potrebno o tome govoriti što više. Ljudi se osjećaju danas zasićeni takvim temama. Ali ja mislim da tu ne treba stati“, kaže fra Ivan Šarčević

Efendija Mustafa Muharemović smatra da je odgovornost na vjerskim službenicima da ovo društvo ozdravi, a ne da nacionalističkim ideologijama i dalje bude opterećeno.

„Sve vjere koje mi baštinimo u BiH nose ideju mira. Sad je stvar koliko pojedinci iz naroda ili zajednica nose tu ideju.

Iguman Danilo Pavlović također naglašava da je vrijeme da se okrenemo jedino budućnosti, a prošlost ostavimo povjesničarima.

„Nekako moramo naći način da počnemo živjeti život ispočetka i da taj život gradimo na nekom boljim temeljima. Ne samo vraćajući se unazad. Ne stalno govoriti ko je kriv. Krivi smo svi. I krivi smo onda kada prestanemo biti ljudi vjere i kada prestanemo biti istinski ljudi", zaključuje Pavlović.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG