Dostupni linkovi

Vojna industrija BiH vodeća u regiji


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

U prošloj godini u namjenskoj, odnosno vojnoj industriji Bosne i Hercegovine, ostvaren je rekordan promet od 150 miliona maraka. Za ovu godinu, ako je suditi po ugovorenim poslovima, očekuje se prihod od 200 miliona maraka.

U protekle četiri godine, u ovom sektoru broj zaposlenih je povećan za 34 posto. Proizvodnja namjenske industrije već nekoliko godina bilježi konstantan rast i pored proizvodnje električne energije, najuspješnija je grana privrede.

Kompanije izvoze u 54 zemlje svijeta, a glavna izvozna tržišta su Malezija, Saudijska Arabija, Švicarska, SAD, Turska, Afganistan, Srbija, Bugarska, Filipini i Angola. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, kažu da na ovim tržištima namjenska industrija Bosne i Hercegovine bilježi milionski izvoz.

"Vrijednost ugovorenih poslova već danas iznosi 160 miliona. Nikada nam se nije desilo da u jednu godinu uđemo sa tolikom vrijednošću ugovorenih radova. Obično na kraju realizovana vrijednost bude za 20 - 30 posto veća. I to nam daje optimizam da ćemo u ovoj godini čak dostići 200 miliona konvertibilnih maraka", kaže Erdal Trhulj, bivši ministar industrije Federacije BiH.

Najuspješnija firma u ovoj grani privrede u BiH trenutno je IGMAN d.d. iz Konjica. U Igmanu danas, umjesto nekadašnjih 250, radi 915 radnika, s izgledima da taj broj bude povećan i na više od hiljadu. Direktor Džahid Muratbegović ističe da su ugovori ove kompanije pretežno vezani za američko tržište, ali da imaju kupaca iz Evrope, Azije, Afrike.

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

"Danas imamo 915 radnika u procesu. Radimo u pune dvije smjene, a na pojedinim operacijama, gdje su uska grla, i u tri smjene. Naša proizvodnja je takva, puno mladih i žena. Imamo jedan ugovor iz Azije sa krajnjeg istoka, imamo ugovor za jednu jugoistočnu arapsku zemlju. Destinacije, tipovi, količine i komadi se apsolutno ne govore u našoj branši", navodi Muratbegović.

"Igman je sada došao u situaciju, nakon što je praktično sve svoje dugove izmirio, da višak kapitala koji mu ostane nakon ove godine, sigurno nekih 10-tak miliona, može uložiti, a tako je i dogovoreno, u izgradnju novih proizvodnih linija, prvenstveno lovačke municije. To bi moglo osigurati otvaranje novih 200 – 300 radnih mjesta. Igman zaista postaje srce zapošljavanja i srce industrije u Konjicu, kao što je i prije bio", pojašnjava Trhulj.

Dok namjenska industrija bilježi rast, u BiH cvjeta i nelegalna trgovina oružjem.

Posljednje u nizu hapšenja desilo se krajem marta, kada je u Bijeljini, zbog krivičnih djela nedozvoljena trgovina oružjem i eksplozivnim materijama, u uhapšeno sedam osoba. Sumnjiče se da su oružje krijumčarili u Švedsku.

Po nekim procjenama svaki peti građanin u Bosni i Hercegovini posjeduje ilegalno oružje, uglavnom zaostalo iz rata. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da je Jugoistočna Evropa, pa tako i BiH, polazna tačka ilegalnih tokova oružja ka Zapadu.

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Bosna i Hercegovina se godinama unazad pominjala u nekoliko velikih afera šverca oružjem. Jedna od zasigurno najvećih je ona za koju su bila vezana imena visokopozicioniranih zvaničnika u BiH, među kojima i bivšeg glavnog tužioca, Milorada Barašina.

Ime kontroverznog biznismena Slobodana Tešića bilo je prvo na listi švercera oružjem. Magazin Slobodna Bosna pisao je u više navrata o istrazi koju je pokrenulo državno Tužilaštvo zbog velike afere nelegalne trgovine oružjem.

Istraga, pokrenuta početkom 2010., nikada nije okončana, iako su njom bila obuhvaćena i imena visokopozicioniranih zvaničnika u BiH.

"I danas mislim da je to bila jedna od najvećih korupcijskih afera u BiH, koja je nažalost, što zbog nesposobnosti tužitelja, koji su vodili istragu, što zbog političkih i pravosudnih utjecaja, apsolutno zataškana. Jedan od najodgovornijih ljudi bio je i glavni državni tužitelj Barašin", kaže Suzana Mijatović, autorka tekstova.

Podsjećamo da se Tešić u BiH vratio 2009. godine nakon što je BIA Srbije stavila embargo na sve njegove aranžmane sa izvozom oružja i vojne opreme iz te države. Njegov rad je nadgledala OSA BiH, a mediji su pisali da je Tešić poklopio kompletnu namjensku industriju u BiH i uspio se nametnuti kao najveći kupac viškova oružja i vojne opreme od Oružanih snaga BiH. Nakon što je istraga pokrenuta, povukao se iz poslova vezani uz BiH. Suzana Mijatović kaže da nije prvi put da se BiH dovodi u vezu sa sumnjivom trgovinom oružjem.

"U Slobodnoj Bosni smo o tome objavili najmanje desetak tekstova. U tom smislu mislim da više nisu prava adresa, ni policijske, ni obavještajne službe, koje su svoj posao uradile korektno i dobro, nego Tužiteljstvo BiH", navodi Mijatović.

Prema pisanju medija, naoružanje iz Bosne i Hercegovine pojavljivalo se u Gruziji, na Bliskom istoku, u mnogim arapskim zemljama, te u Italiji, Francuskoj ili Švedskoj.

Istraživanje UNDP-a pokazalo je da je najviše ubistava u posljednjih 20 godina u BiH počinjeno nelegalnim oružjem. Velike količine i danas se oduzimaju. Samo u Kantonu Sarajevo prošle godine oduzeto je skoro 4.000 komada oružja.

XS
SM
MD
LG