Dostupni linkovi

logo-print

Nakon ulaska u EU Hvatska nastavlja pomagati susjedima


Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Zoran Šprem nakon objavljivanja rezultata referenduma u Hrvatskoj, siječanj 2012.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Zoran Šprem nakon objavljivanja rezultata referenduma u Hrvatskoj, siječanj 2012.

Hrvatska će, i nakon ulaska u Evropsku uniju, nastaviti da pruža svu tehničku i političku podršku svojim susjedima na jugoistoku Europe, da se i oni što prije pridruže Europskoj uniji. Hrvatski političari, gospodarstvenici, a i većina građana, ističu da je to u interesu i same Hrvatske.

Hrvatska neće miješati otvorena bilatelarna pitanja s integracijskim putem svojih susjeda, ponovio je saborski zastupnik i donedavni državni tajnik za europske integracije, Andrej Plenković.

„Smatramo da europeizacija bilaterale nije korisna, moralna, ni dobra, ona može naškoditi samo bilateralne odnose i zakočiti evropski put. Prema tome, Hrvatska je do sada dala svim svojim susjedima cjelokupnu prevedenu pravnu stečevinu na hrvatski, imamo mrežu bilateralnih sporazuma putem koje brojni stručnjaci, pregovarači, svi ljudi u državnoj upravi kontinuirano daju transfer znanja, transfer recentnog iskustva pregovaračkih procesa svim zemljama u susjedstvu s tim ćemo sigurno i nastaviti kao i razne oblike političke potpore u forumima EU. Jugoistok evrope je dobio jednog glasnogovornika u institucijama EU sa našim članstvom”, kazao je Plenković.

Hrvatski je Sabor, podsjeća Plenković, još u toku pregovora s Europskom unijom, donio Deklaraciju u kojoj je to vrlo jasno rečeno i o tome postoji vrlo jasan politički konsenzus.

Hrvatska, nastavlja Plenković, neće zlorabiti svoju poziciju u Europskoj uniji. Sva otvorena pitanja sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, od razgraničenja do pitanja nestalih, imovine i kažnjavanja ratnih zločina treba rješavati na način predviđen međunarodnim pravom i dobrosusjedskim odnosima jer Europska unija nije supstitut za međunarodno pravo, iako svojim političkim i integracijskim efektom može pomoći u rješavanju otvorenih pitanja.

„Zlorabljenje snažne pozicije u budućnosti kao članice NATO-a i kao članice EU ne dolazi u obzir. Hrvatskoj, i za njenu političku stabilnost i za njene gospodarske i trgovinske odnose u regiji, korisno je da sve zemlje idu prema naprijed, a mi ćemo preostala otvorena rezidualna pitanja nakon raspada bivše države nastaviti rješavati, bilo dijalogom, bilo međunarodnim sudom, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, bilo arbitražom sa Slovenijom. Prema tome, postoje načini rješavanja otvorenih pitanja predviđeni međunarodnim pravom”, naglašava Plenković.

Takav je stav zastupala donedavna HDZ-ova Vlada, a čvrsto ga zastupa i nova hrvatska Vlada lijevog centra, ističe profesor s Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan:

„Ulazak drugih zemalja iz regije je u hrvatskom interesu, kao što je i obrnuto, ovaj ulazak Hrvatske, u interesu drugih.”

Caratan se ne boji mogućih nesuglasica oko razgraničenja.

„Ako ne bude sporazuma oko razgraničenja tu je uvijek moguća arbitraža, kao i ova u hrvatsko – slovenskom slučaju”, smatra Caratan.

Most između EU i jugoistoka Evrope

Hrvatska tehnički već pomaže zemljama u regiji, naglašava Višnja Samardžija iz Instituta za međunarodne odnose. Osim već poklonjenih prijevoda pravne stečevine EU, čija vrijednost se procjenjuje na osam milijuna eura, podijelit će s njima i vlastito iskustvo u ispunjavanju Kopenhaških kriterija.

Referendum u Hrvatskoj, siječanj 2012.

Referendum u Hrvatskoj, siječanj 2012.

„To nisu samo Kopenhaški kriteriji, nego i kriteriji koji su vezani za spremnost zemalja iz regije za članstvo u EU, dakle, suradnja sa Haškim sudom, povratak izbjeglica, pitanje izgradnje institucija i tako dalje. To su sve stvari u kojima možemo pomoći”, naglašava Višnja Samardžija.

Smatra da Hrvatska može funkcionirati kao most između Europske unije i zemalja jugoistočne Europe, u čemu se već vide i Mađarska i Slovenija.

No, hrvatsko iskustvo, smatra Samardžija, može puno više koristiti Srbiji, Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori jer je recentno, a i zato što je Hrvatska prva zemlja koja je završila pregovore baš u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Susjedima će, kaže Samardžija, sigurno dobro-doći hrvatsko iskustvo u korištenju sredstava iz pred-pristupnih fondova Europske unije:

„Naravno, Hrvatska se već priprema za korištenje sredstava iz fondova EU, dakle i strukturnog i kohezijkog fonda, što je jedan krupan korak dalje. Prema tome, imat ćemo puno više iskustava kojima ćemo tim zemljama moći pomoći”, navodi Samardžija.

Europska stručnjakinja iz Instituta za međunarodne odnose upozorava da će Hrvatska, ulaskom u EU, prestati biti članica CEFTE, što znači da sa susjednim zemljama više neće moći trgovati bez carine, što će se posebno osjetiti u trgovini nekih prehrambenih proizvoda s Bosnom i Hercegovinom. Izlaz vidi u liberalizaciji trgovine koju Europska unija već potiče sa zemljama regije i većina sporazuma je već u provedbi.

„Ali ono područje gdje liberalizacija ide sporije su poljoprivredni proizvodi. Upravo sam zbog toga spomenula da je to jedno područje gdje bi se mogla osjetiti ta promjena. Ali to se tek radi od 1. 7.2013. godine, a do tada će se već napraviti i daljnji koraci u liberalizaciji između EU i regije”, kaže Višnja Samardžija.

Najozbiljnije pitanje koje Hrvatsku i njezine susjede očekuje jest razgraničenje, ističe profesor Europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Damir Grubiša:

„Naravno za očekivati je da će vjerojatno tu i tamo biti malih trvljenja i sporova, no Hrvatska je obećala da neće sprječavati ulazak zemalja iz regije u EU, već naprotiv, da će im u tome aktivno pomagati.”

I većina anketiranih hrvatskih građana smatra da bi Hrvatska trebala pomagati, a nikako odmagati svojim susjedima na njihovom europskom putu:

„Ja mislim da će se Hrvatska ponašati kulturno i da će pomagati BiH i Srbiji i da neće biti kao Slovenci, koji su nas godinama mučili i patili.”

„Mislim da nema smisla neku zlu krv raditi, mislim da bi trebali ipak pomoći.”

„Pa isto koliko su i oni nama išli na ruku sve ove godine.”

„A kako možemo pomoći? Slovenci su nam dosta odmogli u ono vrijeme. Mislim da bi trebali svi zajednički ići u Evropu vremenom.”

„Ne mislim da ne treba njima pomoći što se tiče sređivanja papira za ulazak u EU, ali na prvo mjesto treba staviti obeštećenje hrvatskog pučanstva i države, vratiti hrvatsku imovinu. Naša poduzeća su ostala u Srbiji i niko ništa za to ne poduzima da se to vrati.”


„Mislim da će to teško ići.”

„Mi imamo otvorena pitanja sa svima. To će teško ići. Svi su rekli treba im pomoći da dođe red da nama bude interes da se ukine granica i da i oni idu u EU. Bolje i za nas jer i tamo isto živi dosta našeg naroda.”

„Mislim da nam je u interesu da oni što prije uđu i da ih ne bi trebalo sprječavati. Ne trebamo se mi svetiti drugima.”
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG