Dostupni linkovi

logo-print

Kakva je budućnost KAP-a nakon raskida sa Rusima


Kombinat aluminijuma Podgorica, foto: Savo Prelević

Kombinat aluminijuma Podgorica, foto: Savo Prelević

Vlada Crne Gore je odlučila da raskine ugovor sa Rusima koji najveće crnogorsko preduzeće, Kombinat aluminijuma Podgorica, ostavljaju u još gorem stanju, sa dugovima koji se mjere stotinama miliona eura.

Crnogorska Vlada je za pokretanje procedure za preuzimanje podgoričkog Kombinata aluminijuma ovlastila Ministarstvo ekonomije u kom nam je u petak rečeno da će se sve obaviti po zakonu i prethodno sklopljenim ugovorima sa investitorom koji nije platio tri računa za utrošenu struju, što predstavlja argument koji će se, vjerovatno, formalno upotrijebiti za raskid.

Iz Vlade je već ocijenjeno da bi odlazak Centralnoevropske aluminijumske kompanije iz Kombinata, navodno, ojačao pregovaračku poziciju Vlade u slučaju da se pojavi novi investitor, te da je uvođenje stečaja u KAP jedna od mogućnosti da se država izbori sa ukupnim dugom Kombinata koji, prema dosadašnjim saznanjima, iznosi 350 miliona eura.

Od te sume, 132 miliona eura će, izvjesno, morati da vraćaju građani Crne Gore, jer je Vlada bila žirant za kredite KAP-a koji je bio privatno vlasništvo kojim je gazdovala firma ruskog oligarha Olega Deripaske.

Oleg Deripaska

Oleg Deripaska

Premijer Igor Lukšić je podgoričkoj TV Vijesti, odgovarajući na pitanje - da li se polovina od 132 miliona odnosi zapravo na obaveze preuzete od Deripaskine En plus grupe, potvrdio da je Vlada građanima nametnula finansijski teret od 60 miliona eura jer je 2009. godine Rus imao probleme.

"Deripaska je jedva živ dolazio u Crnu Goru, tada u pratnji Sergeja Šojgua koji je, kao kopredsjedavajući onog tima za ekonomsku saradnju, zastupao njihove interese. Dakle, on je tada ličio na čovjeka koji definitivno nema milijarde nego na čovjeka koji je u predinfarktnom stanju", kaže Lukšić.

Upravo je tadašnji Deripaskin pratilac, ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu, koji važi za čovjeka od velikog povjerenja Vladimira Putina, tokom jedne konferencije za novinare održane u Crnoj Gori rekao da je ruski investitor u posao sa KAP-om uložio 300 miliona eura, što je zaintrigiralo javnost koja je prethodno obaviještena da je Kombinat prodat za svega nepunih 50 miliona.

Objašnjenje ove nesrazmjere bi se moglo tražiti u ocjenama kritičara ovog aranžmana, koji, imajući u vidu da KAP nije kupila Deripaskina kompanija globalne reputacije - Rusal, već offshore firma Salamon Enterprises (pod okriljem njegovih preduzeća: Centralnoevropske aluminijumske kompanije i En plus grupe), tvrde da je vrlo vjerovatna mogućnost da su suvlasnici ove kompanije, pored ruskog aluminijumskog magnata i domaći moćnici, te da cio posao nije osmišljen kao legitiman biznis projekat, već kao mehanizam za isisavanje novca građana Crne Gore.

Tome u prilog govori i činjenica da je proizvodnja aluminijuma u Crnoj Gori, u međuvremenu, toliko obesmišljena da se više nije koristio ni domaći boksit, zbog kog se u posleratnim godinama, vjerovatno i rodila ideja o stvaranju ove industrije, već se ruda uvozila iz inostranstva.

Naći ozbiljnog partnera

Sada će, prema vladinim nagovještajima, firma otići pod stečaj, pa se nameće i pitanje - da li KAP uopšte ima budućnost.

"Glavni nedostatak prethodne privatizacije i dosadašnjeg vlasnika je što za ovih nepunih 7 godina nije izgrađen niti jedan energetski izvor, što je bio spas za KAP. Bilo da Vlada zaduženjima ili sredstvima poradi na tom pitanju ili da se eventualno nađe ozbiljan strani strateški partner koji bi za vrlo kratko vrijeme uspio da podigne jedan energetski izvor samo za KAP, ja u tom kontekstu vidim budućnost KAP-a narednih 5 ili 10 godina", ocjenjuje analitičar tržišta aluminijuma Goran Đukanović.

Podgorički Kombinat aluminijuma je 2005. godine prodat za 48 i po miliona offshore kompaniji “Salamon Enterprises”, za koju se tvrdi da pripada ruskom tajkunu Olegu Deripaski koji se obavezao i na dodatne investicije.

Međutim, umjesto da donese nove tehnologije, znanje, korporativnu kulturu i svjež kapital, ruski investitor je samo koristio subvencije za struju vrijedne desetine miliona eura, ali i ostale povlastice koje mu je obezbjedjivala Vlada koja mu je oprostila čak i utaju poreza od sedam i po miliona eura, kao i 60 miliona eura za dug KAP-a iz perioda prije međunarodnih sankcija '90-ih.

Ni tu nije kraj, pa već neko vrijeme, u značajnom dijelu javnosti vlada ogorčenje na ruskog investitora u KAP-u, ali i na Vladu koja je nedavno i formalno odlučila da preuzme vraćanje 22 miliona eura koje je, uz državne garancije, KAP pozajmio od Dojče banke, a to se smatra samo prvim dijelom tereta teškog 132 miliona eura (koliko je Vlada ukupno garantovala), a koji će se sručiti na leđa građana kada potraživanja budu naplaćivale druge dvije banke: mađarska OTP i ruska VTB.

Na pitanje - da li za Kombinat aluminijuma, imajući u vidu njegovo sadašnje finansijsko stanje, tehnološku zastarjelost, nepostojanje prerađivačkih kapaciteta i sveprisutni manjak električne energije u državi, uopšte postoji budućnost, odgovorio je urednik ekonomske rubrike nedjeljnika Monitor Zoran Radulović:

"Samo je pitanje vremena kada će se naći neka vlada koja će smoći snage da prizna da je priča o fabrici elektrolize u Golubovicma završena, da KAP više nije kombinat i da su sva njegova postrojenja, izuzev Elektrolize zatvorena, da je i ta priča završena i da sada treba da napravimo jednu dobru računicu o tome koliko trajno zatvaranje kombinata košta Crnu Goru."

Prikrivanje krivaca

Odluka Vlade da uđe u proceduru preuzimanja Kombinata aluminijuma je naišla na odobravanje političkih subjekata. Međutim to otvara više dilema, kako će Vlada upravljati KAP-om, da li će biti moguće naći novog, ozbiljnog investitor ili partnera i da li će neko snositi odgovornost zbog ovakvog epiloga partnerstva sa Rusima.

Komentarišući činjenicu da je Vlada pokrenula proceduru za preuzimanje Kombinata Aluminijuma, predsjednik skupštinskog Odbora za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Andrija Mandić takvu odluku ocjenjuje pozitivnom ali primjećuje da Vlada istovremeno pokušva da zaštiti odgovorne koji su doveli do ovkakvog epiloga.

Nakon što je odbor na čijem je čelu Mandić ocijenio da je ugovor sa Rusima bio štetan i zaključen na neprofesionalan način, trebalo bi tu činjenicu iskoristiti za raskidanje ugovora.

"Ono što je važno je da je Vlada krenula u dobrom pravcu, u pravcu Bivšo predsjedavajući uprave KAP-a Vječeslav Kirilov, tadašnji zamjenik premijera Igor Lukšić i ministar ekonomije Branko Vujović nakon potpisivanja memoranduma o reorganizaciji KAP-a 2009.

Bivšo predsjedavajući uprave KAP-a Vječeslav Kirilov, tadašnji zamjenik premijera Igor Lukšić i ministar ekonomije Branko Vujović nakon potpisivanja memoranduma o reorganizaciji KAP-a 2009.

preuzimanja KAP-a, ali ono što primjećujemo jeste to da Vlada prosto pokušava da prikrije i sačuva sve one koji su nanijeli ogromnu štetu državi Crnoj Gori. Tu prije svega mislim na one koji su zaključili ugovor o privatizaciji 2005. godine i onda na osnovu tako loše sklopljenog ugovora, za koji nemam drugo objašnjenje osim da se u pozadini svega nalazi ogroman iznos korupcije za visoke funkcionere, kao što je to bilo u slučaju Telekom. Nakon tog lošeg ugovora zaključen je loš ugovor o reporgramu ali koji je bio posljedica arbitraže u Frankfurtu. Put u kojem bi se samo preuzimao KAP pod različitim izgovorima – tri neplaćena računa Elektroprivredi Crne Gore i slični, to je put kojim bi se prikrio onaj ko je kriv za čitavu situaciju i u koju smo dospjeli."

Šef skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović kaže da na parlamentu treba razgovarati kako o perspektivi Kombinata aluminijuma tako i politici koja je do sada vođena prema kompaniji.

Suština je da KAP mora da postoji te da je isuviše značajan privredni subjekat da bi država digla ruke od njega. S obzirom na to da će KAP uskoro biti u državnom vlasništvu treba, po Damjanoviću, razgovarati u parlamentu na predstojećoj vanrednoj sjednici.

"Mislim da se na parlamentu ne bi smjela priča svesti samo na provođenje te odluke. Ona mora biti mnogo šira, mora se razgovarati o politici koja je do sada vođena u kombinatu i pogotovo se mora razgovarati o perspektivama KAP-a u nekom narednom periodu. Tu je i priča o odgovornosti koja se
"Vidjeće se šta se tu zapravo desilo, ko je preuzeo šta iz ugovora i ko nije ispoštovao neke stvari iz samog ugovora. U tom kontekstu treba tražiti neka rješenja i odgovornost", zaključuje Zoran Vukčević.
svakako mora dovesti do kraja, treba da se razgovara i o tome kako unaprijediti buduće poslovanje u kombinatu koji će vjerovatno biti u državnom vlasništvu. Naravno da ne može biti ideja da ga država zadrži do kraja ona mora tražiti strateškog partnera, ovoga puta ozbiljnog i paraleleno sa tim mora se rješavati snabdijevanje električnom energijom. Naravno, znate da smo imali ideje da se gradi drugi blok Termoelektrane u Pljevljima, da se gradi sa ozbiljnim strateškim partnerima a da se paraleleno sa tim rješava situacija u KAP-u", navodi Damjanović.

Član Odbora za ekonomiju iz Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević ocjenjuje da je procedurom preuzimnja KAP-a Vlada između dva loša rešenja izabere manje loše. Po njegovim riječima, prioriteti Vlade i državnih institucija su da se raščiste odnosi između države i Centralnoevropske aliminijumske kompanije, opstanak i pravljenje strategije za buduće funkcionisanje kompanije.

"Vjerujem da će izlaskom Centralnoevropske aliminijumske kompanije biti značajno poboljšana situacija kada je u pitanju mogućnost traženja novog partnera koji bi trebalo da preuzme odgovornost za dalji rad i razvoj KAP-a. Nimalo nije jednostavna situacija. Kada je pitanje odgovornosti zbog čega se došlo u takvu situaciju je nešto što će vjerovatno ići u čitavom postupku razgraničenja prilikom povraćaja vlasništva od Centralnoevropske aliminijumske kompanije i vidjeće se šta se tu zapravo desilo, ko je preuzeo šta iz ugovora i ko nije ispoštovao neke stvari iz samog ugovora. U tom kontekstu treba tražiti neka rješenja i odgovornost", zaključuje Zoran Vukčević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG