Dostupni linkovi

logo-print

Nakon pozivnice u NATO pred Crnom Gorom ozbiljni zadaci


Zastava NATO-a i Crne Gore, ilustrativna fotografija

Zastava NATO-a i Crne Gore, ilustrativna fotografija

Dan nakon što je NATO sa sastanka Ministarskog savjeta uputio poziv Crnoj Gori da se priključi toj najmoćnijem vojno-političkom savezu u svijetu, pažnja se usmjerava na to što su očekivanja Brisela i koje su obaveze Podgorice da bi bila primljena u punopravno članstvo Alijanse.

Nakon što Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg uputi i formalno pozivnicu Alijanse crnogorskom šefu diplomatije Igoru Lukšiću, Lukšić je u obavezi da mu iste nedjelje uzvrati tzv. pismom o namjerama, u kome prilaže raspored sa tačno određenim datumima za završavanje reformi, uglavnom iz oblasti vladavine prava.

Time, zapravo, počinje proces predpristupnih pregovora sa Sjevernoatlantskom alijansom, što je obrnuti smjer u odnosu na postupak pridruživanja Evropskoj uniji, koja pozivnicom za učlanjenje verifikuje sve ono što je Crna Gora morala postići u okviru pregovaračkih poglavlja.

A koliko je Podgorica od svega zacrtanog ispunila sa stanovišta NATO-a, procjenjivaće pojedinačno svaka njena zemlja članica u svom parlamentu, kada bude ratifikovala prijem Crne Gore u vojni savez.

"Siguran sam da će zemlje članice NATO-a iskoristiti godinu koja je pred nama, da izvrše dodatni pritisak na brojna ključne stvari koje su u Crnoj Gori problematične . Siguran sam da će to prvenstveno biti stvari iz oblasti vladavine prava, oko kojih će se morati nekoliko stvari odraditi", kaže za RSE Boris Raonić iz Građanske alijanse, te dodaje:

Boris Raonić

Boris Raonić

"Ali, ono što je bitno, jeste da je Crna Gora konačno pokazala svoju okrenutost prema Zapadu, da vrijednosno i većinski prihvatila tu orijentaciju. Sada je na nama u Crnoj Gori da vidimo kako ćemo se kao društvo organizovati. Koliko će sve ovo biti korisno za samo društvo jer pripadnost nekoj međunarodnoj organizaciji, samo po sebi, ništa ne znači ukoliko to nije od nekog suštinskog značaja."

Da je pozivnica samo pozivnica, a da je pred Crnom Gorom nimalo laka dionica koju mora proći do punopravnog članstva u NATO, svjestan je i premijer Milo Đukanović koji je na svečanosti u srijedu koju je organizovao povodom poziva iz sjedišta Alijanse u Briselu, izjavio:

"Poziv ne doživljamo samo kao priznanje, nego i kao snažan impuls za dalji rad na reformama do članstva i nakon toga. Vladavina prava i izgradnja demokratskih, efikasnih institucija su vezivno tkivo procesa integracija u NATO i u Evropsku uniju."

Jelko Kacin, šef misije Slovenije pri NATO-voj centrali u Briselu, u izjavi za RSE, prije nekoliko dana, takođe je apstrofirao kako nema mjesta opuštanju, pošto je pred Crnom Gorom zahtjevan period.

Jelko Kacin

Jelko Kacin

"Sve što slijedi, znači pregovori i dokazivanje Crne Gore da je zaista posvećena borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, da nema više nedodirljivih, da će uporno raditi na tome u sljedećim mjesecima, kako bi na taj način dobila i veću podršku za približavanje ulaska u NATO i da je to pravi put", ocijenio je Kacin.

Nakon pozivnice za NATO, za njemačku ambasadorku Gudrun Elizabet Štajnaker najvažnije je oganizovanje slobodnih i fer izbora u Crnoj Gori u 2016. godini i ona je ohrabrila vlasti da nastave referme u tom pravcu.

"Ovim se za Crnu Goru završava samo jedna etapa na putu i upravo počinje druga etapa. To je etapa, kako da kažem, tog fizičkog učlanjivanja Crne Gore u NATO, u sve strukture", konstatuje František Lipka, ambasador Slovačke.

Boris Raonić ocjenjuje kako je poslije poruka sa značajnih međunarodnih adresa i izjava brojnih ambasadora NATO zemalja, koju su ukazali na važnost legitmiteta izbora, na organizovani kriminal i korupciju, jasno da će u narednoj godini u Crnoj Gori na unutrašnjem planu morati biti urađeno više nego što je to bilo u prethodne dvije decenije tranzicije.

"Ono što je u ovom trenutku bitno da niko ne ulazi u neke velike euforije, kakve vidimo da se ovih dana dešavaju, jer je ovo bolan proces za one koji donose odluke. Potvrda ovoga, osim stavova zvaničnika Zapada su i pisanja najuticajnijih medija koje smo mogli ovih dana da čitamo, kao što su njemački Der Spiegel ili američki Forbs i brojnih drugih medija, i to je nešto što oslikava i raspoloženje javnog mnjenja u tim zemljama. Moramo biti svjesni da i u ovim zapadnim zemljama ovaj proces neće biti lagano prihvaćen pošto znamo kakav imidž imamo na Zapadu", zaključuje Raonić.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG