Dostupni linkovi

logo-print

Nakon što su iz jedne od najvećih advokatskih firmi s Paname procurili povjerljivi dokumenti koji otkrivaju kako bogati moćnici širom svijeta peru novac, iz regionalnog ureda OCCRP (međunarodna organizacija koja se bavi izvještavanjem o organizovanom kriminalu i korupciji) u Sarajevu najavljuju da će uskoro na red doći i objavljivanje podataka za Balkan, što bi, kako tvrdi regionalna urednica Miranda Patrucić, moglo otkriti brojne zanimljive slučajeve.

Milioni dokumenata i 2,6 terabajta informacija procurelo je iz baze jedne od najvećih advokatskih firmi sa Paname, “Mosak Fonseka”, koji otkrivaju kako bogataši peru novac, što je jedno od najvećih curenja informacija u istoriji, veće od "Vikiliksa" i otkrića Edvarda Snoudena.

Dokumenti pokazuju kako je firma "Mosak Fonseka" decenijama nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbegavaju poreze. Među njima su predsednici Rusije Vladimir Putin, Ukrajine Petro Porošenko, Argentine Maurisio Makri, otac premijera Velike Britanije Dejvida Kamerona i mnogi drugi. OPŠIRNIJE

RSE: Nakon objavljivanja dokumenata koji pokazuju kako svjetski moćnici peru novac i izbjegavaju plaćanje poreza, pitanje koje nas na Balkanu najviše zanima jeste ima li među njima i domaćih aktera?

Patrucić: Mi smo imali pristup bazi od 2,6 terabajta informacija, to je najveće curenje koje se desilo ikada i u pitanju je 11,5 miliona dokumenata. Fizički je nemoguće proći kroz njih u samo godinu dana koliko smo radili na tome. Priče su sjajne. Ima ih u Srbiji u BiH i u čitavom regionu. Mi smo za sada, pošto je OCCRP pokrivao centralnu Aziju, Istočnu Evropu, Rusiju, Balkan i Kavkaz, fokusirali na ono što su bile prioritetne priče u smislu predsjednika Rusije, predsjednika Ukrajine, Azerbejdžana, Kazahstana. Nakon što izađe prvi ciklus priča fokusiraćemo se i na ovaj region i priča će biti sjajna.

RSE: U nekoliko smo navrata i u BiH imali pokušaje da se pravosuđe uhvati u koštac sa nekim od slučajeva offshore poslovanja, poput slučaja Gibraltar ili piramidalnih prevara. Očekujete li da će sada, nakon objave dokumenata, biti više materijala za procesuiranje?

Patrucić: Ne znam za Tužilaštvo BiH, to će ovisiti o slučajevima kojima će se baviti. Ovo u svijetu već izaziva veliku pažnju i mislim da će dovesti do reforme i do promjena načina na koji se tretiraju offshore zone. Veliki problem sa offshore zonama je što tamo nije kao, na primjer u BiH, gdje vi možete otići na sud i vidjeti ko je vlasnik određene firme.

Preko sporne firme „Mosak Fonseko“ sa Paname, koja se našla u središtu velike afere poznate kao „Panama papers“, poslovalo je oko stotinu srpskih biznismena, kaže za RSE Stevan Dojčinović, urednik Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), koja je učestvovala na istraživanju. Takođe, u dokumentima se vidi da su pojedini ruski tajkuni bliski Vladimiru Putinu koristili offshore firme za tajno poslovanje u Srbiji.

„To su ljudi iz Putinovog najužeg okruženja, neki od njih nalaze se na listi sankcija, dakle njegovi najbliži biznismeni. Neki od njih su imali svoje poslove ovde, ali, što je zanimljivo, oni nisu došli otvoreno sa svojim ruskim firmama, dakle nisu otvarali predstavništva ili učestvovali u privatizacijama, već su išli kroz splet offshore firmi“, kaže Dojčinović.

Lista od 18 najzanimljivijih imena biznismena iz Srbije koji su koristili usluge „Mosak Fonseko“ biće objavljena 5. aprila na sajtu KRIK-a, kaže Dojčinović. OPŠIRNIJE

Tamo čak ni državni organi koji registruju firme ne znaju ko su vlasnici, što su i pokazali dokumenti do kojih smo mi došli. Samo agent, u ovom slučaju „Mosak Fonseka“ je znao ko su vlasnici, a u nekim slučejevima čak ni oni nisu znali, odnosno nisu provjeravali. Kad nemate javno tijelo koje ima uvid u te podatke naravno da je veoma teško saznati ko je vlasnik neke firme u nekoj kancelariji na britanskim Djevičanskim ostrvima ili na Nevisu.

Do sada je bilo puno govora o tome da se razmjenjuju podaci. To su uspješno uradili organi u Švedskoj i u Americi. Dakle, oni traže podatke o njihovim građanima u tim offshore zonama i naravno, onda ih procesiraju, rade na njihovim slučajevima. U BiH to do sad niko nije tražio niti su potpisivani ikakvi sporazumi kojima bi se našim vlastima omogućio pristup bankovnim računima ili podacima o firmama vani.

Također, vrlo je teško zato što je jedini način da dobijete podatke izvana da tražite međunarodnu pravnu pomoć, što traje jako dugo. U pitanju su godine prije nego uopšte možete dobiti bilo kakve podatke, a tad je pitanje šta ćete zapravo dobiti. Ako tužilac iz Amerike pošalje zahtjev, oni imaju puno veću šansu da će dobiti kvalitetan odgovor za neke od offshore destinacija, u poređenju s tužilaštvom BiH ili nekim drugim manjim zemljama koje globalno nemaju jednak uticaj.

Definitivno će se na globalnom nivou dosta toga promijeniti. Ovo istraživanje je pokazalo da sve reforme i sve promjene zakona koje su se do sad desile nisu bile dovoljne da se spriječi pranje novca, da se spriječe nelegalne radnje koje ove firme vrše.

U MANS-u još nemaju informaciju da li je neko od crnogorskih političara umiješan u globalne finansijske malverzacije preko of šor kompanija registrovanih u Panami.

Dejan Milovac, međutim za naš program kaže da očekuje da bi do toga moglo doći, budući da su istraživački novinari i prije afere Panama pejpers otkrivali finansijske malverzacije u koje su uključeni političari:

"Većina naših takozvanih stateških investitora dolazila je sa tih of šor destinacija i te su kompanije učestvovale u privatizacijama u Crnoj Gori. Sama činjenica da je toliki ogroman broj informacija i podatak procurio u javnost i da istraživački novinari dok mi sada razgovaramo rade na obradi tih podataka, pokazuje da danas ništa što je tajna ne može dugo da ostane tajna. Samim tim želim da vjerujem i da će Crna Gora u nekom budućem periodu doći na red i da ćemo vrlo brzo doznati da li je neko od crnogorskih političara imao neku firmu u Panami. Ja ću vas podsjetiti da je MANS bio dio međunarodne novinarske istrage kada su u pitanju otkrivanje tih of šor tajni kao i otrkivanje tajnih računa političara kao što je bio slučaj sa tajnim računom porodice Marovića za koji, na žalost još nemamo tužilački i sudski epilog“, kaže Milovac.

RSE: Materijala za pisanje o regiji očito ima i više nego dovoljno.

Patrucić: Materijala ima. Broj imena je puno veći nego što je do sad objavljeno da ima iz BiH i uopšte iz regiona, zato što je struktura podataka takva da vi nemate tačnog broja ljudi iz određene zemlje, nego se to pretražuje. Vi ukucate 'Bosnia' – i dobićete puno više podataka nego što je u tim strukturisanim podacima. Ima jako bitnih imena i vrlo značajnih priča.

RSE: Iz ovoga što smo čuli i bh. Agencija za borbu protiv korupcije imala je materijala da istražuje i mnogo prije objave ovih dokumenata poslovanja kompanija, ako uzmemo u obzir i ranije, ali i aktuelne afere.

Patrucić: Mislim da je veliki problem u regionu generalno to što se vodi vrlo malo istraga na međunarodnom planu. Svijet se dosta promijenio, kriminal se više ne dešava samo u okviru granica države u kojoj ste vi, nego se koriste offshore firme i saradnja među kriminalnim grupama. Naši istražni organi se moraju okrenuti puno više saradnji izvana i puno više tražiti informacije od stranih istražnih organa, kako bi uspješno završavali istrage koje imaju ovdje.

Mislim da će pokazati da ima i dosta naših ljudi koji osnivaju firme u offshore zonama. U Britaniji, recimo, oni nastoje da uvedu registar ljude koji su krajnji vlasnici offshore firmi. Mislim da i u Bosni i Hercegovini puno firmi registruje iste takve offshore firme i offshore firme su vlasnici lokalnih firmi. Jedna od stvari koja se može uraditi jeste da se vrši striktnija kontrola koje su to offshore firme koje osnivaju i da se uvede registar krajnjih vlasnika tih firmi.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG