Dostupni linkovi

logo-print
Hrvatska je imala najjači antifašistički pokret u Europi u Drugom svjetskom ratu. No, odbacivanjem komunizma 90-tih, odbačen je i antifašizam. Ostalo je samo deklarativno opredjeljenje - "s figom u džepu". U stvarnosti, antifašizam se u Hrvatskoj već 25 godina sistematski obezvređuje i relativizira. Svake godine u isto vrijeme, ista pitanja o antifašizmu, bez da se išta promijenilo, osim, možda, nagore.

"U svijetu, u kojem se, u mnogim zemljama, izmišljaju ili prenaglašavaju antifašističke tradicije, da bi se bilo u skladu s dominantnim vrijednostima, u Hrvatskoj, u zemlji u kojoj je antifašizma bilo u izobilju, to se omalovažava. I, kad već ne možete hvaliti ustaštvo, onda se pokušava ocrniti ono što je bilo suprotno ustaštvu. Mislim da je to, na žalost, u javnom diskursu, vrlo vidljivo", ističe povjesničar Tvrtko Jakovina, inače sveučilišni profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Tvrtko Jakovina

Tvrtko Jakovina

"Za razliku od modernih Nijemaca, koji znaju razlučiti što je u njihovoj prošlosti bilo dobro i važno, a što krivo, toga u Hrvatskoj nema i mi smo po tome jedna vrlo raritetna zemlja", nastavlja profesor Jakovina. Osvrće se i na Tuđmanove, pa i na današnje pokušaje "pomirbe" ustaša i partizana.

"Reinterpretacije su u povijesti uvijek iznova i nove i potrebne, ali mislim da bazične stvari možemo utvrditi. Koga tu trebate pomirivati? U društvu možete pokušati razumjeti motive jedne ili druge strane, što ne znači da ne možete prepoznati tko je bio manje, a tko više u pravu. Na žalost ne vidim da se i političke elite prema tome odnose valjano jer prošlost koriste u dnevno-političkim borbama, kao da to ne ostavlja posljedice na društvo", kaže Jakovina.

Koliko su se s anti-komunizmom zanemarile i odbacile antifašističke vrijednosti danas?

"Sasvim sigurno. Kod nas je antikomunizam samo dobro došao. Kada govorite o antikomunizmu, onda je to kod najvećeg broju onih, koji ga zagovaraju, zapravo samo način da potpuno obezvrijedite bilo što, što je nastalo u socijalističkom razdoblju. Žele rehabilitirati ono što mu je prethodilo upravo kroz taj obrazac", smatra naš sugovornik.

Među mladima vlada poprilična zbunjenost, što su nam potvrdili i studenti zagrebačkog Strojarskog i Filozofskog fakulteta.

Većina priznaje da su "oguglali" na, kako kažu, razne "ustašluke" i ustaško znakovlje. Ne uznemiravaju ih previše ni ustaški pozdravi i ispadi, poput onog kojeg je, prije nekoliko mjeseci, izveo hrvatski nogometaš Joe Šimunić (Josip), skandirajući na Dinamovom stadionu u Zagrebu "Za Dom...", dok se s tribina se orilo "Spremni".

Šimunića je kaznila međunarodna nogometna organizacija FIFA, među ostalim i zabranom nastupanja na svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu, dok su domaće institucije i javnost, preko toga, blagonaklono prešle.

"Dogode se ovi pozdravi kao Šimunićevi. To izgleda nekako izvana dosta grdno, ali mislim da ne sadrži nekakvu veliku opasnost. To je isto kada neki Srbin dođe u Zagreb i vidi puno ustaških znakovlja po zgradama. Dobit će ne znam kakvu sliku da se živi u prošlosti i da su ljudi stvarno takvog mišljenja. U druženju sa normalnim ljudima se primijeti da je to sve prenaglašeno", kaže jedan od anketiranih studenata.

"U Hrvatskoj se možda više zastupa otpor prema komunizmu jer se više sada blagonaklono gleda na ustaše koji su bili kao fašisti. Ova druga strana, koja je sebe veličala, je napravila isto. Zbog toga ljudi malo zanemaruju vrijednost antifašizma", konstatira jedna starija Zagrepčanka.

Sva istraživanja, kao i naša anketa, pokazuju da mlađe generacije u Hrvatskoj vrlo malo znaju i o fašizmu i antifašizmu.

U povodu Dana pobjede nad fašizmom, više civilnih udruga u Hrvatskoj, osnovalo je početkom svibnja, Antifašističku ligu, čiji je cilj graditi društveni dijalog, ali i kritički promišljati prošlost i sadašnjost. Neki ih baš ne žele, pa su isprintali njihovu Povelju i umrljanu izmetom, poslali je na adrese članica. Time su, tvrdi Eugen Jakovčić iz Dokumente, Centra za suočavanje s prošlošću, najbolje predstavili sami sebe.

"Taj revizionizam je vrlo zanimljiv. On u Hrvatskoj ima temelja u devedesetim. On je vrlo jasno potenciran od strane prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. On je upravo od strane njega 90-tih dobio jasne smjernice i konture, tako da smo zapravo mi svi nasljednici svega toga. Ono što danas plaši je to da se to na neki način prihvaća i da SDP-ovog gradonačelnika Splita. On ne vidi u tome nikakav problem. Upravo on govori o nekakvoj pomirbi ustaša i partizana, što je jedan od najprimitivnijih mogućih pristupa toj temi", kaže Jakovčić.

Hrvatski Sabor od ove godine nije više pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu. Antifašistički orijentirane udruge pokušavaju u Zagrebu ponovo oživjeti 8. svibnja, ulazak partizana u Zagreb i Dan oslobođenja grada od fašista. Školski udžbenici i nisu više tako loši, no istodobno, jačanjem ekonomske krize i hrvatsko biračko tijelo je skrenulo "udesno". Desne stranke su i u Hrvatskoj pobijedile na nedavnim izborima za Europski parlament, i to ne na temelju gospodarskog programa, već na krilima nacionalizma, iza čijih riječi se "valja ustaštvo i nacifašizam".

Drago Pilsel

Drago Pilsel

"Oni rastu na valu jednog nacionalističkog i gotovo antisrpskog diskursa. To je ono što zabrinjava. Ova najnovija izjava Ruže Tomašić da imamo jugoslavensku Vladu i da je dokaz tomu da u Vladi sjedi 10 Srba, je nešto zapanjujuće. Ona govori, kao što govore članovi neonacističke stranke u Mađarskoj. Oni tamo protiv Židova, a ova protiv Srba", upozorava novinar i publicist Drago Pilsel.

Sveučilišni profesor i predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, doktor Zoran Pusić, naglašava da je danas vrlo važno prepoznati pokrete koji idu na zatiranje vrijednosti u čijoj je obrani antifašizam i nastao.

"Kada se sugerira da Vukovaru dođe do bojkota dućana čiji vlasnici su Srbi, to se mogu preslikati fotografije gdje stoje pripadnici SA sa velikim napisima na prsima na kojima piše: 'Nijemci branite se, ne kupujte kod Židova'. Tako su stvari počele. Za đake bi bilo važno da im se omogući da prođu kroz situacije koje pokazuju kako počinju stvari i pokreti koji su u krajnjoj konsekvenci imali strašne posljedice", zaključuje Pusić.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG