Dostupni linkovi

Najskuplje poglavlje na putu ka EU - zaštita životne sredine


Čišćenje Skadarskog jezera, 2010. foto: Savo Prelević
Čišćenje Skadarskog jezera, 2010. foto: Savo Prelević

Iako su oblasti vladavine prava, odnosno, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala najčešće u centru pažnje javnosti, zaštita životne sredine će biti jedno od, vjerovatno najtežih, a sasvim sigurno najskupljih poglavlja pristupnih pregovora sa EU.

Građanima Crne Gore sasvim sigurno nijesu potrebni pristupni pregovori sa EU da bi zaključili da je stanje u oblasti zaštite životne sredine veoma loše u šta se vrlo brzo uvjeri i svaki turista koji odluči da posjeti prvu „ekološku državu“.

Devedesetih, kada se rodila ideja o Crnoj Gori koja bi bila Ustavom određena kao ekološka, javile su se polušaljive tvrdnje da je životna sredina u Crnoj Gori očuvana ne zato što je ekološka, već zato što je nerazvijena. Istina je da je proces tranzicije uništio i ono industrije što je postojalo.

Podgorički Kombinat aluminijuma je smanjio proizvodnju na minimum, a pored njega je skoro jedini veliki industrijski zagađivač ostala pljevaljska Termoelektrana.

Da cinici koji su stanje životne sredine u Crnoj Gori vezali za industrijsku nerazvijenost nijesu imali pravo govori činjenica da je stvar još gora.

Crna Gora je industrijski nerazvijena, a istovremeno je i daleko od ekološke države i suštinskog značenja tog atributa.

Koliko je stanje loše, govori podatak da će za dostizanje standarda EU, prema preliminarnim procjenama, biti potrebno milijardu i po eura što je više od trećine godišnjeg bruto domaćeg proizvoda.

Andre Lys i Ivana Vojinović, foto: Savo Prelević
Andre Lys i Ivana Vojinović, foto: Savo Prelević

Šefica Radne grupe za poglavlje 27 i pomoćnik ministra održivog razvoja, Ivana Vojinović kaže da će najveći dio tog novca, oko 800 miliona, otići na unapređenje kvaliteta voda.

„Za upravljanje otpadom će biti potrebno oko 370, a za poboljšanje kvaliteta vazduha oko 130 miliona eura“, rekla je Vojinović.

Crna Gora će u procesu pregovora o zaštiti životne sredine imati brojne probleme. Pored finansijskih, tu su i slabosti administrativnih kapaciteta, pa će broj zaposlenih na ovim poslovima u narednom periodu morati da bude više nego udvostručen.

Ovaj problem je naročito izražen na lokalnom nivou, što je još izraženije ako se zna da se tri četvrtine pravne tekovine realizuje u lokalnim samoupravama.

Dobra okolnost je što u ovom procesu Crna Gora nije prepuštena samoj sebi.

Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Andre Lys kaže da će Evropska Unija nastaviti da pruža finansijsku podršku kroz predpristupne IPA fondove.

Lys naglašava i da civilno društvo mora biti uključeno u sve procedure i postupke.

Mnoge slabosti će biti ublažene i učešćem NVO sektora.

Direktorka NVO Green Home Jelena Marojević je povodom današnjeg osnivačkog sastanka koalicije nevladinih organiizacija rekla da će osnovni cilj te koalicije biti aktivno praćenje i analiza pregovaračke aktivnosti u okviru poglavlja 27.

„Glavni cilj i motiv za ovakvo zajedničko djelovanje nevladinih organizacija je želja za unapređenjem učešća civilnog društva u praćenju, zastupanju i promovisanju evropskih tekovina u oblasti životne sredine.“

XS
SM
MD
LG