Dostupni linkovi

Najbogatiji Ukrajinac pozvao na proteste protiv proruskih separatista


Rinat Ahmetov
Rinat Ahmetov
Najbogatiji Ukrajinac, Rinat Ahmetov, pozvao je svoje radnike na miran protest na istoku zemlje, ističući da će akcije proruskih separatista dovesti do “genocida” u ovoj regiji. Ruski predsednik Vladimir Putin doputovao je u Peking gde bi trebalo da sklopi 30-to godišnji ugovor o izvozu gasa u Kinu. Međutim, dve zemlje se još nisu usaglasile oko cene ovog energenta.

Ahmetov je pozvao radnike na protest i tako suprostave nameri proruskih separatista da dovedu u pitanje predsedničke izbore predviđene za 25 maj.

Od utorka u podne, sirene će se oglašavati svaki dan u celom regionu kao simbol mira, dok se sukob ne okonča. Ahmetov je pozvao motocikliste da se pridruže protestu i takođe koriste sirene.

U najoštrijoj osudi proruskih separatista do sada, koji drže ključne strateške pozicije u industrijazlizovanom istočnom delu Ukrajine u kome Ahmetov ima više kompanija, pozvao je građane da se ujedine za “Donbas bez oružja i bez maski”.

Ahmetov je u obraćanju preko televizije u ponedeljak veče istakao da su "ljudi su umorni od života u strahu i terora", pozvavši na okončanje pobune na istoku, koju je opisao kao "borbu protiv građana našeg regiona".

On je upozorio da će akcije proruskih separatista, koji su okupirali upravne zgrade u gradovima širom istoka Ukrajine, dovesti do "genocida" i izolacije regije Donbasa, i obećao je da "neće dopustiti da bude uništerna".

"Da li je pljačka u gradovima i uzimanje mirnih građana za taoce borba za sreću našeg regiona? Ne, nije! Da li iko u Donbasu zna makar jednog predstavnika ove (samoproglašene) Narodne republike Donjeck? Šta su oni uradili za našu regiju? Koja su radna mesta otvorila?”, upitao je Ahmetov.

Oštrina sa kojom je Ahmetvom kritikovao proruske separatiste, ukazuje da je rešen da pomogne privremenoj vladi u Kijevu u naporima da se stabilizuje stanje na istoku Ukrajine između ostalog i održavanjem predsedničkih izbora u nedelju.

Viktor Janukovič
Viktor Janukovič
Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov podržao je akciju Rinata Ahmetova. ​Međutim, Rojters podseća da je Ahmetov do skora bio po strani te da je bila upitna njegov podrška privremenim vlastima u Kijevu, imajući u vidu njegove bliske veze sa svrgnutim proruskim predsednikom Viktorom Janukovičem.

Početkom meseca, jedna od njegovih kompanija “Metinvest”, poslala je zaposlene u gradu Mariopulju da se pridruže policijskim patrolama, što pokazuje da je ovaj tajkun odlučio da učestvuje u političkoj borbi. On je ranije podržavao decentralizaciju vlasti u Ukrajini.

Ahmetov, magnat koji poseduje kompanije u metalskom kompleksu, zapošljava oko 300 hiljada radnika i najuticajnija je ličnost na istoku Ukrajine. Forbs procenjuje njegovo bogatstvo na 11.4 milijardi dolara.

Medvedev: Klizimo ka drugom Hladnom ratu

Ujedinjene nacije su saopštile da je najmanje 10 hiljada lica bilo prinuđeno da napusti svoje domove na istoku Ukrajine od izbijanja krize.

Dok se nemiri nastavljaju na istoku Ukrajine, Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su njegove jedinice danas počele demontažu privremenih terenskih logora u graničnim regionima, u skladu sa jučerašnjim naređenjem Vladimira Putina, što je, kako ocenjuje agencija AP, korak čiji je cilj najverovatnije da se smanje tenzije sa Zapadom zbog Ukrajine.

SAD i NATO koji procenjuju da Rusija ima 40.000 vojnika duž granice sa Ukrajinom, juče su saopštili da ne vide znake povlačenja posle Putinovog naređenja.

U međuvremenu, proruski borci nastavili su da razmenjuju vatru sa snagama ukrajinske prelazne vlade, na obodima istočnog grada Slavjanska.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev izjavio je za televiziju Blumberg da “polako ali sigurno idemo ka drugom Hladnom ratu, koji nikome nije potreban”.

On je izbegao na pitanje novinara da pruži bilo kakvu garanciju da Rusija neće inkorporirati regione Donjeck i Luganjsk u kojima su pobunjenici proglasili nezavisnost nakon referenduma ranije ovog meseca, koje su Ukrajina i Zapad odbacili kao nelegalne.

Putin u Kini: Spor oko cene gasa

Putin je doputovao u Peking gde bi trebalo da sklopi ugovor o dugoročnom izvozu gasa u Kinu. Međutim, jedan ruski zvaničnik je izjavio da cena još nije usaglašena.

Moskvi je itekako važno da obezbedi ovaj posao u trenutku kada zapadne zemlje vrše na nju pritisak zbog umešanosti u krizu u Ukrajini.

Gasprom bi trebalo da izvozi godišnje 38 milijardi kubnih metara u naredne tri decenije. Analitičari procenjuju da je vrednost ovog poduhvata oko 400 milijardi dolara.

Rusija i Kina pregovaraju o pomenutom poslu više od jedne decenije. Cena je bila glavni kamen spoticanja. Kriza u Ukrajini, koja je podstakla evropske zemlje da ubrzano smanjuju zavisnost od ruskog gasa, kao i nastojanje Kine da umanji korišćenje uglja i okrene se čistijim energentima – na kraju je dovela do prožimanja njihovih interesa.

Dmitrij Peskov
Dmitrij Peskov
“Poseta još nije završena. Razgovori se nastavljaju…Ostvaren je suštinski napredak ali treba još da se razgovara o ceni”, kazao je Putinov portparol Dmitrij Peskov.

Međutim, u ponedeljak je izvor blizak Gaspromu kazao da ova kompanija želi da Kina uplati 25 milijardi dolara kako bi se osigurale buduće isporuke gasa, koje će početi 2018. godine. S druge strane, Kina nije spremna da se obaveže na takav aranžman

Peking ima prednost u ovim pregovorima, smatra Gordon Kvan, analitičar iz “Nomura research”.

“Kina želi da obori cenu. Ona ima druge opcije kao što je projekat gasovoda u Sečuanu i tećni gas iz Severne Amerike. Mislim da će Rusija pogrešiti ako ne postigne sporazum samo zbog cene”, ocenuje on.

Kineski predsednik Si Điping je naglasio važnost odnosa sa Rusijom, koju je prvu posetio nakon preuzimanja dužnosti prošle godine. Prisustvovao je i otvaranju zimskih Olimpijskih igara u Sočiju.

Međutim, iako imaju sličan stav o mnogim međunarodnim pitanjima, uključujući sukobe u Siriji i uglavnom glasaju usaglašeno u Savetu bezbednosti, Kina nije spremna da podrži politiku Rusije prema Ukrajini.
XS
SM
MD
LG