Dostupni linkovi

logo-print

Nagrada "Duško Kondor": Hrabri borci protiv nepravde


Duško Kondor

Duško Kondor

NVO Gariwo dodijeliće 6. marta, na Evropski dan sjećanja na pravednike, nagrade "Duško Kondor" za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti. Laureati ove godine su ljudi koji su spašavali živote, digli glas protiv rata, korupcije i ubijanja. Među njima ima i onih koji su to platili vlastitim životom. Nijihovi primjeri pokazuju koliko je na našim prostorima teško i hrabro biti pravedan. Time je njihov čin i vrijedniji.

I dok sa ulica gradova u BiH danas mase prozivaju odgovorne za kriminal i korupciju, nekoliko godina ranije Višnja Marilović, tada uposlenica Centra Skenderija u Sarajevu, na kocku je stavila sve kako bi se izborila protiv ove pošasti. Prijavila je svoje nadređene za mito i korupciju. Otvorila se istraga, a ona je ubrzo postala nezaposlena i pod policijskom zaštitom.

"Nisam mogla naći drugi posao. Djeca su patila najviše. Bilo je momenata kada sam se lomila, jer biti građanin, iskazati građansku hrabrost jest dobro i jeste poželjno, ali pitala sam sebe: 'U redu, ispunila sam to, ja sam savjesni građanin, ali da li sam ispunila svoju dužnost roditelja?' Jer su moja djeca prošla kroz svu odmazdu i torturu kroz koju sam prošla i ja. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, sve više ljudi mi je pružalo podršku", kaže Marilović.

Ova je borba rezultirala uspjehom i zaštitom za sve koji su spremni ispuniti svoju građansku dužnost.

"Kasnije rad na donošenju zakona o zaštiti uzbunjivača - i 1.1.2014. godine sa ponosom mogu reći da je državni parlament usvojio taj zakon", smatra ona.

Ni pokušaj ubistva jer je digao glas protiv krađe, prevara, zloupotreba i kriminala, nije zaustavio imama Asmir Fatkić iz Bihaća. Jedini je u istoriji IZ u BiH koji je digao svoj glas protiv kriminala u IZ i nije poslušao preporuku tadašnjih vjerskih i političkih moćnika da povuče krivične prijave.

Vlado Trifunović

Vlado Trifunović

Vlado Trifunović, penzionisani general bivše JNA, skoro dvije decenije plaća ceh što se kao komandant tadašnjeg 32. motorizovanog korpusa JNA stacioniranog u Varaždinu, nakon četrnaestodnevnog otpora 1991. godine predao hrvatskim snagama i sa 280 oficira i vojnika otišao u Srbiju. Tamo biva optužen za veleizdaju. Nakon mukotrpnih procesa rehabilitovan je. U Sloveniji je oslobođen optužbi za ratni zločin, dok je u Hrvatskoj postupak obnovljen nakon što je osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civila.

Dostojanstvo i ugled pokušali su mu oduzeti samo zato što je poštovao najveću vrijednost - ljudski život. A kakav je scenarij zamišljen saznao je kada se vratio u Srbiju od generala Gojka Krstića:

"Kaže: 'Ti nisi trebao doći iz Varaždina živ.' 'Pa kako bih ja mrtav mogao te ljude izvući?' 'Pa nisu trebali', kaže 'ni oni da dođu.' 'Pa kako', kažem, 'čoveče?' Kaže: 'Nama ne trebaju živi ljudi.' 'Pa ko nam treba, čoveče?' Mene iznenadilo da to general priča. Kaže: 'Vlado, ti ne znaš srpsku istoriju.' Rekoh: 'Koju istoriju ja ne znam, a to znaš kad smo mi iste knjige čitali, isti nam profesori predavali, iste škole završili, u istoj vojsci radili?' Kaže: 'Ti ne znaš istoriju i Srbiji ne trebaju živi ljudi već mrtvi heroji da se Srbija s njima ponosi i da pozlate istoriju.' Ja sam rekao: 'Uzmi svoga sina, i ti i ovi koji tako misle kao ti, i idite tamo ginite.'"

Njegovi vojnici, su se zahvaljujući njemu, živi vratili kući. Mnogi, baš kao i Trifunović, vjeruju kako to i nije bilo u planu tadašnjim čelnicima Srbije, što njegov čini čini mnogo većim:

"Da smo ostali još nedelji, dve dana, sigurno da živi ne bismo izašli odande."

"Gore su nego oni što su nas zarobili postupali sa nama."

Posthumno će nagradu za građansku hrabrost dobiti i Milan Levar. Čovjek koji je tokom rata u Hrvatskoj odbijao da izvrši naredbe suprotne ljudskim vrijednostima i njegovim ličnim, visokim moralnim ubjeđenjima. Svjedočio je i u Hagu o zločinima hrvatske vojske. Ubijen je prije 14 godina, a njegove ubice nikada nisu pronađene.

Milan Popović

Milan Popović

Kakve je posljedice imalo ustati protiv rata, suprotstaviti se ratnoj politici, podnijeti prijavu protiv najodgovornijih za ratni zločin deportacije i ubistva oko stotinu bosanskih izbjeglica 1992. u Crnoj Gori, najbolje zna profesor Milan Popović. Ni danas ne šuti pred nepravdom, što mu je donijelo i nagradu "Duško Kondor" za afirmaciju građanske hrabrosti.

"Uglavnom sam dobijao probleme, diskriminaciju, javne pritiske, pa i pretnje u raznim oblicima. Međutim, s obzirom na karakter vlasti u Crnoj Gori, koliko vidim situacija je i šire dosta slična, ja više volim što od takvih vlasti nisam dobijao nagrade, nego sam dobijao ovo što rekoh. Kada je reč o nagradi NVO Gariwo, posebno kada je reč o Sarajevu i BiH, ja utoliko dragocenijom doživljavam tu nagradu", navodi Popović.

Svetlana Broz, direktorica NVO Gariwo koja dodjeljuje nagrade za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti, smatra kako građanska hrabrost nema cijenu.

"Ona se nikada ne isplati u materijalnom smislu, a najčešće se plaća određenom cenom. Ne može se iskazivati građanska hrabrost prema onima koji imaju moć i vlast, a da te osobe, pojedinci ili grupe ne pokušavaju da spreče onoga ko iskazuje građansku hrabrost da se izbori za ono za šta se borio, odnosno da ih pobedi. Ali ako govorimo o moralnim normama i o njihovoj očuvanosti, onda je ta moralna pobeda zaista nešto što se sa materijalnim ne može upoređivati", konstatuje Broz.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG