Dostupni linkovi

logo-print
Iščekivanje i nada da će aktuelne promjene u regionu, i pored drugačijih naznaka, ipak voditi nastavku evropeizacije zapadno-balkanskog prostora, najkraći je opis atmosfere kakva ovih dana vlada u evropskim institucijama u Briselu. Uz to, poručeno je da proširenje Unije nije stavljeno na čekanje i da se, imajući tu činjenicu na umu, od lidera regiona očekuje posvećenost pomirenju i dobrosusjedskim odnosima.

Ne treba kriti - prvo, izbor Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije, pa potom izjave koje mu se pripisuju, podigli su nervozu u evropskim institucijama. Zato i reakcije, poput one člana Evropskog parlamenta iz Austrije, socijaliste Hannesa Swobode:

"Kao i mnogi ovdje u Evropi, mi smo razočarani odlukom, demokratskom odlukom kakvu su donijeli glasači Srbije, ali sada Nikolić mora pokazati da se njegova retorika, ideje, proevropski stav ostvaruje u svarnosti, stvarnosti njegove politike.“

Realnost je takva kakva je. Preostaje sada nada da je evropski zaokret novog lidera stvaran, kaže član Evropskog parlamenta iz Njemačke, iz grupe narodnjačkih stranaka, Elmar Brok:

„Mislim da većina nas nije pretjerano sretna što je on pobijedio na izborima, ali sada čujemo novi pravac s njegove strane - da se promijenio, da želi u Evropsku uniju. On je sada na vlasti. Testiraćemo koliko je ozbiljan kada je riječ o saradnji i evropskim perspektivama za Srbiju.“

Još je rano govoriti o prilagođavanju evropskog kursa novom rasporedu stvari u regionu. Zato je i obećanje da će Brisel nastaviti gdje je stao - insistirati na saradnji, posjećajući bez prekida da je reformski i integracijski proces od obostrane koristi.

"Da li će Srbija biti dio toga ili ne, sada zavisi samo od političkih lidera te zemlje - da idu pravo naprijed, transparentnim, evropskim putem ili da ostanu gdje jesu, što znači - da se vrate odakle su došli prije nekoliko godina", kaže Hannes Swoboda.

I tek okončana posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića briselskim adresama bila je prilika da se poruči: saradnja, dobrosusjedski odnosi i pomirenje nemaju alternativu.

"Razgovarali smo danas i o posljednjim zbivanjima na Zapadnom Balkanu. Obojica naglašavamo važnost nastavka dobrog posla na promovisanju regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa i pomirenja", rekao je predsjednik Evropskog vijeća, Herman van Rompuy.

Predsjednik Hrvatske je podsjetio da je ta zemlja u potpunosti posvećena miru i pomirenju u regionu.

"Nadamo se da će svi lideri regiona slijediti isti put"
, kazao je Josipović.

Predsjednik Evropskog vijeća ovu priliku želio je iskoristiti da još jedniom naglasi: Unija, bez obzira na trenutne probleme i otvorena pitanja, drži otvorena vrata za Zapadni Balkan.

"Dozvolite mi da jasno kažem: nema nedoumica oko našeg opredjeljenja za evropsku budućnost Zapadnog Balkana. Prijem Hrvatske u Evropsku uniju, kao druge države bivše Jugoslavije koja nam se pridružuje, biće velika, uspješna priča i poslužiće kao katalizator ostatku regiona", naglasio je Van Rompuy.

To bi zaista i trebalo da bude tako. Niko od onih koji s ove strane evropske granice, poput komesara za proširenje, Stephana Fülea, vjeruju da proširenje predstavlja osnovni genetski kod Evropske unije, ne priželjkuje nove potrese na ionako trusnom balkanskom prostoru.

Potresi, ako se i dese - upozoravaju evropski izvori - donijeće najveću štetu onima koji su ih izazvali i, što je još pogubnije, glasačima kojima umjesto komplikovanih političkih igara, na vrhu agende stoji samo želja za boljim životom.
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG