Dostupni linkovi

logo-print

Nad izborima visi hipoteka "Snimka"


Glasanje na lokalnim izborima u Ulcinju, januar 2014.

Glasanje na lokalnim izborima u Ulcinju, januar 2014.

U Crnoj Gori se već najavljuje mogući datum lokalnih izbora koji će se održati u više o pola države, odnosno u 11 opština. Međutim i dalje je otvoreno pitanje u kakvom će se ambijentu održati izbori, jer i dalje nad izborima u Crnoj Gori visi hipoteka, odnosno sumnje u njihovu regularnost. Afera „Snimak”, sumnje u manipulacije glasanjem putem pisma i druge optužbe govore da se predstojeći izbori neće održati u atmosferi povjerenja.

Više mjeseci unazad političke partije pokušavaju da povrte povjerenje u izborni proces, međutim trenutni epilog je da će krajem aprila biti održani lokalni izbori u 11 opština, odnosno u više od pola države, a da se još uvjek ne zna hoće li se izbori održati po izmjenjenim izbornim zakonima ili po dosadašnjim pravilima.

Prethodne izborne afere su kompromitovale izborni proces, pa odgovarajući na pitanje kako će se ući u novi izborni proces, kada nad prethodnim izbornim procesima visi hipoteka neregularnosti, manipulacija i zloupotreba – izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović kaže da je za očekivati, da ćemo se suočiti sa činjenicom da se izborno zakonodavstvo neće biti reformisano prije početka izbornog procesa za naredne izbore što će uticati na integritet procesa.

"To svakako neće dovesti do rasta povjerenja u izbore i integritet izbornog procesa sa jedne strane, a sa druge strane to ne znači da se izbori neće desiti. Izbori će se desiti i zavisno od ponašanja samih aktera, prije svega izborne administracije suočićemo se sa time da je možda unaprijeđena procedura pa samim time i da će se smanjiti stepen nepovjerenja. Ukoliko bude izvedba izborne administarcije loša onda ćemo se suočiti sa povećanjem stepena nepovjerenja u integritet izbornog procesa".

Stepen povjerenja u izborni proces zavisiće od sprječavanja zloupotreba državnih resursa od strane vlasti, kaže Srđan Perić funkcioner Pozitivne.

"Mi želimo fer izbore što prije ali oni se tome protive. Znate da su u proceduri zakoni iz oblasti izbornog zakonodavstva čija je namjer ada se spriječe zloupotrebe državnih resursa od strane vlasti. Vjerujem da će na kraju konstruktivan pristup koji smo pokazali odnijeti prevagu nad destruktivnim pristupom ove vlasti jer ne zaboravimo da se vlast ne hvali onim što je učinila u prethodnom periodu nego se oslanja na snagu svoje partijske mašine, što je u stvari drugi izraz za mehanizme kontrole birača, odnosno građana".

Odogovornost na administraciji, partijama i medijima

U toku je promjena izborne regulative i oko toga postoji mnogo nedoumica.

Dio te regulative, će biti neprimjenjiv na predstojećim izborima.

"Određena zakonska rješenja i ako budu usvojena u crnogorskom parlamentu, sa aspekta neposredne primjene neće biti moguće ostvariva na porljećnjim lokalnim izborima. Vidjećemo kao će se odvijati ukupne aktivnosti u raspravi, najavljeni su brojni amandmani na već dostavljene predloge zakona", kaže Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije.

Afera „Snimak” u kojoj se govori o planiranju zapošljavanja građana, davanju kredita i omogućavanju profesionalnih specijalizacija u cilju dobijanja većeg broja glasova na izborima, predstavlja sinonim izbornih manipulacija u Crnoj Gori i ključni događaj koji je uticao da se poništo povjerenje u izborni proces. Ta afera je obilježila čitavu prošlu godinu od njenog otkrivanja do zaključka tužilaštva da krivaca nema. Pored toga postoje sumnje u regularnost glasanja putem pisma, jer se na svakim izborima pojavljuje sve više građana koji ne mogu da dođu do biračkog mjesta.

Opozicija već duže vrijeme sumnja da se manipuliše i takozvanim duplim glasačima, zbog čega je zatražila da se u izborni proces uvede novi način elektronske provjere identiteta birača.

Odgovarajući na pitanje šta treba uraditi kako bi izbori bili održani bez sumnji u regularnost, Zlatko Vujović kaže:

"Prije svega najveći teret je na izbornoj administraciji, izbornoj komisiji, opštinskim i biračkim odborima da oni odrade kvalitetan posao. Odgovornost je takođe i na drugim društvenim akterima, prije svih na političkim partijama i medijima da, ukoliko ne postoje konkretni razlozi za reagovanje ne produbljuju nepovjerenje u izborni proces samo iz razloga što je to njihov trenutni politički interes. Moramo biti svjesni da se povjerenje veoma teško ponovo obnavlja tako da treba biti veoma oprezan kada se osporavaju regularnost i sve ono što možemo podvesti pod integritet izbornog procesa".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG