Dostupni linkovi

logo-print

Nacionalizam kao korov: Veličanje zločinaca i uvrede žrtvama


Ploča sa imenima žrtava genocida u Srebrenici

Ploča sa imenima žrtava genocida u Srebrenici

Na YouTube-u je objavljen snimak iz Bratunca, na kojem se vidi “narodno veselje” povodom praznika Svete Makivije i na kojem se, uz kolo desetine Bratunčana, 'orilo': “Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice druga Srebrenice.” Bratunac je, inače, grad udaljen desetak kilometara od Srebrenice, a ovo nije prvi put da se u tom gradu čuju nacionalistički pokliči, vrijeđanje i omalovažavanje žrtava genocida.

Sudeći po video snimku, veličanju zločina i genocida u Srebrenici i zločina počinjenih u Vukovaru tokom proteklog rata prisustvovali su pripadnici svih generacija, od djece do ljudi u poznim godinama. Nakon što je objavljen u velikom broju medija, korisnik YouTube-a koji je snimak postavio ubrzo ga je i povukao sa tog video servisa.


Ovako se prije nekoliko dana pjevalo u Bratuncu, gradu udaljenom desetak kilometara od Srebrenice. Uz kolo i već poznatu ikonografiju, veliki broj mladih, ali i onih u poznim godinama, veselio se upravo uz ove stihove. Sve je finansirano iz opštinskog budžeta, a policija je mirno gledala vrijeđanje žrtava genocida i povratnika u ovaj grad.

Reakcija iz Opštine Bratunac još nema, načelnik je navodno na sastancima cijeli dan, a mediji su zabilježili tek poneku osudu bošnjačkih političara iz tog grada. Reagovala je koalicija Prvi mart. Oni će, kažu, ove sedmice, nakon prikupljanja svih javno dostupnih dokaza, podnijeti krivične prijave protiv organizatora ovog, ali i skupa koji se u ponedjeljak odigrao u Srebrenici.

Emir Suljagić, inače rođeni Bratunčanin, član ove koalicije, kaže da nije riječ o nacionalističkim ispadima, već o novom pozivu na pokolj:

„Jedina razlika između ovog skupa ove godine i, recimo, skupa prošle godine koji je počeo tako što su muzičari prije nego što su počeli da sviraju jedno pet minuta dozivali:’Nermine, Nermine’ - svi znamo zbog čega i svi znamo koje su implikacije toga - je ta što je ovaj skup ove godine snimljen. A MUP RS-a koji je morao biti tu i koji jeste bio prisutan, koji je na kraju-krajeva morao dati dozvolu za održavanje ovog skupa, nije našao za shodno po službenoj dužnosti taj pir obustavi, da odmah pokrene istragu protiv organizatora, nego su stajali po strani, kao što su stajali i prošle godine.“

Samo pet dana nakon Bratunca sličan scenarij je ponovljen u Srebrenici. U ponedjeljak su, naime, povodom obilježavanja pravoslavnog praznika-slave Preobraženja Gospodnjeg, u dvorištu crkve iznad Srebrenice, puštane pjesme u kojima se veličaju haški optuženici i ratni zločinci, kao i četnički vođa Draža Mihailović. O svemu građani Srebrenice kažu:


Predsjednika Udruženja logoraša iz Bratunca Sakiba Ahmetovića najviše brine šutnja zvaničnika, ali i medija u Republici Srpskoj o svemu što se prethodnih godina dešava u Bratuncu:

„Niko ne reaguje, nema reakcije na to. Da je nekad musliman nešto uradio nekome, u RS-u se ne bi o tome prestalo da govori. Bilo bi 24 sata na medijima. Međutim, takve gluposti, te pjesme - nema kojeg teksta nema, nešto najodvratnije na svijetu što se može čuti, oni toliko glasno rade, kilometrima se čuje takva muzika.“

Narodni folklor postaje jezik mržnje

Najveći je problem, kaže novinarka i književnica iz Banje Luke Radmila Karlaš, što nikada nije došlo do istinskog pomirenja i suočavanja sa prošlošću. Dnevna politika u Bosni i Hercegovini kao korov njeguje nacionalizam, kaže ona.

„Ako uzmemo u obzir da se i kroz školstvo, i kroz kultruru i kroz maltene svaki segment društva i dalje falsifikuje prošlost, da su i dalje su neki antiheroji idoli, i da se i dalje slušaju neke ’baje’, neki ’ponktoni’, onda je možda i iluzorno očekivati da se neko bar zastidi i zacrveni pred takvim pojavama“, ocjenjuje Karlaš.

Nikakva novost u Bosni i Hercegovini nije to što se narodni folklor pretvara u jezik mržnje, kaže publicist Emir Imamović. Kao po pravilu, takve se manifestacije organizuju u mjestima najvećih stradanja.

„To govori sve što treba znati o odnosu kolektiviteta prema zločinima počinjenim u njihovo ime. Imamo tu situaciju u Bratuncu gdje se već godinama nakon počinjenig genocida veličaju oni koji su ga počinili, zagovaraju ideje zbog kojih je do njega došlo, gdje se nije uspostavio zdrav odnos prema zločinu, dakle odnos pokajanja i kažnjavanja direktnih krivaca, već sasvim suprotno - kao da se žali što nije dovoljno dobro vrijeme da se istim sredstvima posao nastavi“, kaže Imamović.

Šest dana nakon “slavlja” sa nacionalističkim pokličima u Bratuncu, lokalne vlasti ni entiteski zvaničnici se nisu oglasili, niti preduzeili bilo šta da se provokacije ne ponavljaju. Emir Suljagić ističe:

„Ti ljudi koji su jučer u Srebrenici i prije nekoliko dana u Bratuncu pozivali na klanje, oni govore u ime Milorada Dodika, oni govore u Vlade RS, oni govore ono što Milorad Dodik misli kad kaže da će se RS otcijepiti.“

Novinarka i književnica iz Banje Luke Radmila Karlaš smatra da činjenica da se sve događalo desetak kilometara od mjesta gdje je počinjen genocid pokazuje koliko je društvo, kako kaže, nakaradno:

„Niko nigdje nije pomenuo ko je odgovaran i šta se na tom mjestu dešavalo. A ako neko nešto i pomene, to opravda nekom suludom teorijom. U tom i jeste osnovni problem.“

Upravo zbog protivljenja zastupnika iz Republike Srpske, u BiH još uvijek nije usvojen zakon o zabrani negiranja genocida. Da kojim slučajem postoji takav zakon, ni policija ne bi mogla tako mirno posmartrati nacionalističke i fašističke ispade. Ipak, publicista Emir Imamović smatra da je od bilo kog zakona važnije mijenjati svijest ljudi o onome šta se dogodilo.

„Dok ne dođe do kolektivne promjene svijesti, dok taj zakon u suštini ne bude potreban, džaba je o njemu i pričati“, zaključuje Imamović.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG