Dostupni linkovi

logo-print

Na listama malo novih lica, izborima teško do većih promjena


Glasanje u BiH - ilustracija

Glasanje u BiH - ilustracija

Centralna izborna komisija BiH objavila je 21. avgusta ovjerene kandidatske liste za učešće na lokalnim izborima koji će biti održani u oktobru. Liste su objavljene u službenim glasnicima, u nekoliko dnevnih novina i na internet stranici CIK-a BiH. Za lokalne izbore registrovano je šest puta više političkih subjekata nego za opšte izbore koji su održani prije dvije godine.

Budući da je riječ o lokalnim izborima, niko ne očekuje veći pomak na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Ono što zabrinjava, kažu analitičari, je da je na listama mali broj novih lica, ali i činjenica da je već sada vidljivo da se političari u predizbornoj kampanji neće puno baviti stvarnim problemima građana.

U zemlji u kojoj je prema statistikama svaki sedmi građanin nezaposlen, u kojoj je zabilježen pad stranih investicija za čak tri puta i u kojoj su političke krize skoro svakodnevnica niko nema čak ni iluziju da izbori mogu nešto promijeniti. Dvije godine od održavanja opštih izbora, do lokalnih zakazanih za 7. oktobar, ocijenjene su kao vrijeme u kojima BiH nije napravila nikakav napredak.

Umjesto da rješavaju problem građana, političari su se bavili sami sobom, fabrikovali krize, sklapali i rasklapali koalicije. Analitičari ne vjeruju da će sve to biti razlog da ih građani na lokalnim izborima kazne. Ono što se već sada očekuje je veliki broj apstinenata.

„Sigurno da će ova politička kriza imati uticaja u prvom redu na izlaznost birača na ove izbore. Ja očekujem veliku apstinenciju zato što smo mi dvije godine nakon opštih izbora faktički izgubili opoziciju, koja bi trebala da bude korektiv ponašanja onih stranaka koje su u vlasti. Građani ove države u postojećim političkim strankama ne vide one snage koje bi mogle donijeti političke promjene“, smatra nekadašnji član CIK-a Vehid Šehić.

Da će naredne izbore obilježiti veliki broj apstinenata smatra i Darko Brkan iz NVO Zašto NE. Ova organizacija je kroz projekat Istinomjer pratila nosioce javnih funkcija između dva izborna perioda.
Vehid Šehić

Vehid Šehić


„Dovoljno je reći, budući da smo mi pratili ispunjenje predizbornih obećanja na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima koji se tiču opštih izbora, da je nama jako teško baviti se analizom toga zbog stalnih promjena vladajućih koalicija. Uopšte nam nije moguće upratiti koji program da pratimo budući da smo prvo pratili programe na entitetskim razinama, pa onda na državnoj razini, i na kraju sada više ne znamo koje da pratimo. Ono što ćemo raditi jeste da ćemo bar za desetak do 15 najvažnijih opština u predizborno vrijeme izbaciti analizu učinka u prethodnom mandatu od 2008. - do 2012. i pokušati na taj način lokalne izbore učiniti mnogo odgovornijim“, kaže Brkan.
Lokalni izbori sami po sebi ne mogu donijeti suštinske promjene budući kakav je položaj i nadležnosti jedinica lokalne samouprave u BiH. S druge strane, da postoji volja, lokalni izbori prava su prilika da se progovori o gorućim problemima građana.

Sudeći prema onome što smo do sada vidjeli, političari se čak ni u predizbornim kampanjama neće potruditi da govore o, recimo, problemima vodosnadbijevanja, odvoza smeća ili boljeg ekonomskog statusa svakog pojednica u lokalnoj zajednici.

„Mi ćemo sada imati predizbornu kampanju koja će se više baviti visokom politikom nego onim što interesuje građane, a to je bolji ekonomski i socijalni status, njihov pojedinačno, a i cjelokupnog građanstva u BiH“, ocjenjuje Vehid Šehić.

Inercija i centri moći

Bosna i Hercegovina je u višedecenijskoj krizi i to za građane više nije ništa novo, kaže analitičar Esad Bajtal. Smatra da ni predstojeći izbori neće ništa bitnije promijeniti.
Esad Bajtal

Esad Bajtal


„Ovdje vlada neka inercija po kojoj se građani ponašaju, i oni još nisu dovoljno birački osviješteni jer predstavljaju samo glasačko tijelo koje glasa po instrukcijama određenih centara moći. Ja lično ne očekujem da će građani, uprkos strašnoj i možda najstrašnijoj krizi u ove dvije decenije - političkoj, ekonomskoj, ljudskoj, građanskoj, civilizacijskoj i svakoj drugoj, uspjeti da prepoznaju gdje je rješenje i da će konačno kazniti one koji su ih doveli u ovu situaciju“, kaže Bajtal.

Letimičan pogled na ovjerene kandidature preko 30.000 pojedinaca koji će učestvovati na lokalnim izborima kaže da je veoma malo novih lica. Analitičari kažu da jedan od razloga za takvo stanje to što se politika pokazala kao najbolji biznis u BiH.

„Pretpostavljam da mnoštvo stranaka i političkih subjekata koji su na političkoj sceni u ovom trenutku očito traže ostvarenje nekog vlastitog interesa i da se najmanje bore za neku ideju i neku opciju“, naglašava Esad Bajtal.

Dražana Lepir, iz NVO Oštra nula iz Banje Luke ocjenjuje:

„I dalje idemo bez promjena. To govori da se ne daje šansa novim ljudima, tj. da postojeće strukture žele da sačuvaju svoje pozicije, naravno da bi sačuvali svoju egzistenciju, ali isto tako govori o tome da bi oni, ako bi došlo do promjene, najvjerovatnije morali početi odgovarati za ovo što su uradili građanima i građankama BiH, jer je očito da situacija nije bila nikad gora u našem društvu.“

Lokalni izbori zakazani su za sedmi oktobar. Centralna izborna komisija ovjerila je i 21. avgusta objavila kandidatske liste za učešće na tim izborima. Generalni sekretar CIK-a Božica Ban kaže da su ovjerene liste za 383 politička subjekta.

„Od toga 84 političke partije, 59 koalicija, 224 neovisna kandidata i 16 listi neovisnih kandidata. Na tim listama ukupno je ovjereno 30.351 kandidat“, navodi Ban.

U CIK-u trenutno rade reviziju finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2011. godinu. Još 16. avgusta usvojena je informacija o reviziji za 2010. godinu, a predmet pregleda i revizije bili su finansijski izvještaji za 96 političkih stranaka:

„Središnje izborno povjerenstvo je donijelo zaključak o pokretanju postupka protiv 31 političke stranke.“

Proces pokrenut protiv 31 političke partije još uvijek nije okončan, tako da su i one registrovane za predstojeće lokalne izbore.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG