Dostupni linkovi

logo-print

Na Haškom sudu obilježili Dan žena podsjećanjem na kažnjene zločine


Zgrada Haškog tribunala

Zgrada Haškog tribunala

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u ponedjeljak je obilježio Međunarodni dan žena, podsjećanjem na ostvareni napredak u kažnjavanju seksualnog nasilja kao ratnog zločina i značaj presuda koje su poslale poruku – kako će krivci biti pozvani na odgovornost.

Povodom osvrtanja na „proslavu činova hrabrosti i rješenosti običnih žena koje su imale izuzetnu ulogu u povijesti svojih zemalja i zajednica“, Haški sud je producirao kratak video u kojem njegov predsjednik Theodor Meron i predstavnici Tužiteljstva i Tajništva govore o pionirskom radu tog međunarodnog suda Ujedinjenih naroda - na istragama, kaznenom gonjenju i presuđivanju za zločine seksualnog i rodnog nasilja.


“Tijekom mnogih stoljeća, silovanje i ostali oblici seksualnog nasilja počinjeni u kontekstu oružanog sukoba često su sagledavani kao neizbježni, ili čak legitimni uzgredni pratioci rata. Međutim, sada, velikim dijelom zahvaljujući radu Međunarodnog suda, takva brutalna i užasna djela su predstavljena u pravom svjetlu: kao zločini, koji su predmet optužnica i za koje krivci mogu i moraju biti pozvani na odgovornost. To predstavlja izuzetno dostignuće ne samo za ICTY već i za žene i muškarce širom svijeta koji slušaju svoju savjest”, rekao je u obraćanju predsjednik Meron.

S Haškog suda su podsjetili kako je gotovo polovica slučaja na kojima se radilo – obuhvatala seksualne i rodne zločine, čije su žrtve, većinom, ali ne i isključivo, bile žene. U kontekstu ovih zločina suci Međunarodnog suda su izrekli više odluka koje su predstavljale prekretnice, između ostalih i odluku kojom je utvrđeno da zločin silovanja može predstavljati oblik mučenja (u predmetu protiv Mucića i drugih) i odluku da seksualno porobljavanje može predstavljati zločin protiv čovječnosti (slučaj protiv Kunarca i drugih).

Također se osvrnulo i na zaštitu žrtava i svjedoka prilikom njihovog pojavljivanja na sudu budući da se u vezi toga također postavilo više proceduralnih presedana.

„Prema Pravilniku o postupku i dokazima ICTY, na primjer, nije potrebno potkrijepiti svjedočenje žrtve seksualnog nasilja. Pristanak se ne prihvaća ako suci smatraju da su okolnosti u kojima je dat uključuju prisilu. Osim toga, zaštitne mjere, poput izmjene imena, lika i glasa, ili svjedočenja na zatvorenoj sjednici, koriste se kako bi se zaštitio identitet žrtve.“, podsjećeno je od strane djelatnika suda.

VIDEO LINK: Dokumentarni film – Kraj nekažnjivosti: Seksualno nasilje pred Tribunalnom

Na rad Haškog suda bilo i kritika u vezi kažnjavanja silovanja

Uz uspostavljanje pozitivne prakse kažnjavanja silovanja kao ratnog zločina, na rad Haškog suda je bilo i kritika od strane udruženja žrtava, budući da se u nekim optužnicama nisu našli ti zločini, uz obrazloženje da je to izostalo zbog uštede vremena procesuiranja ili nepotpunih dokaza.

To se primjerice dogodilo u slučaju protiv rođaka Lukić, Milana i Sredoja, koji su kao masovne ubojice iz Višegrada osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora, no ne i za masovna silovanja žena u hotelu Vilina vlas, naširoko poznatom kao mučilište tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).

Ne podizanje optužnice za silovanje za neke ratne zločince nije jedina zamjerka rada Haškog suda i tužiteljstva, već i male kazne za osuđenike, koji bivaju ubrzo oslobođeni zbog prakse da se zatvorenike pušta na slobodu nakon dvije trećine izdržanog vremena – makar je riječ o kazni za najteža kaznena djela (ratni zločin).

Suborac rođaka Lukić, Mitar Vasiljević osuđen je na 15 godina zatvora na Haškom sudu zbog pomaganja u ubojstvu zatočenika, već je 2010.godine pušten na slobodu nakon izdržane dvije trećine kazne, a po povratku u Višegrad dočekan je kao ratni heroj.

Na Vasiljevićem suđenju također je bilo riječi o masovnim silovanjima u hotelu Vilina vlas, no optuženi nije direktno identificiran kao jedan od počinitelja. Prema procjenama UN-a (izvještaj iz 1994.godine) u zatočeničkom objektu se moglo nalaziti i do 200 djevojaka i žena. Prema procjenama udruženja žrtava – manje od 10 žena je preživjelo nakon iživljavanja, dok ih je većina ubijeno.

Između ostalih zločina, za silovanje u hotelu Vilina vlas osuđen je višegradski policajac Željko Lelek na 16 godina zatvora pred Sudom BiH.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG