Dostupni linkovi

logo-print

Muzeji u regiji: Od talaca politike do turističkih atrakcija


Depo Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu

Depo Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu

Muzej je hram umjetnosti, čuvar najvećih kulturnih i umjetničkih dostignuće jednoga naroda. Tokom stoljeća, od elitističkih mjesta, postali su popularna odredišta milijuna posjetilaca.

U muzeje se, u pravilu, ulazilo s velikim respektom, poštujući tradiciju i izloženo kulturno blago. Bilo je godina kada se tražilo njihovo uništavanje. Tako su studenti u Parizu, 1968. godine, tražili čak spaljivanje Louvra.

Muzeji su tokom posljednjega rata na prostoru bivše Jugoslavije, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, bili razarani, uništavani, a dijelovi muzejskog blaga su bili ukradeni. Ratne godine su prošlost, a kakva je sadašnjost muzeja u regiji?

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine već se 125 godina bavi istraživanjem, prikupljanjem i prezentacijom bosansko-hercegovačke kulture i tradicije. Njegova tri odjeljenja za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke, čuvaju zbirku koja broji oko četiri miliona eksponata, među njima i najvrjedniji - Sarajevsku hagadu.

Uprkos jedinstvenom značaju za Bosnu i Hercegovinu, pa i regiju, Muzej je 17 godina bez definiranog pravnog, a time i financijskog statusa. Mnoga politička obećanja su data, a konačnog rješenja ni na vidiku, navodi Zvjezdan Živković u tekstu Zemaljski muzej BiH kolateralna šteta politike.

U Srbiji je Muzej istorije Jugoslavije najposjećeniji muzej i druga najposjećenija kulturno – turistička destinacija u Beogradu. U razgledavanju Kuće cvijeća prednjače iz inozemstva, iz zemalja regije, a najviše je Slovenaca, dok je u Muzeju 25. maj najviše posjetilaca iz Beograda.

Neočekivano, sve je veći interes mladih. Ljudmila Cvetković u tekstu Muzej istorije Jugoslavije bilježi sve više posjeta prenosi da su različiti aspekti povijesti bivše države tokom XX stoljeća predstavljeni sa oko 200.000 eksponata. A u pripremi je nova stalna muzejska postavka o istoriji Jugoslavije i jugoslovenstva, od 1918. do 1991. godine.

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti osnovan je još daleke 1954. godine, a prije tri godine, iz skučenog prostora na Gornjem gradu, konačno je preselio u novu i atraktivnu zgradu, izgrađenu na novozagrebačkoj lokaciji, preko Save.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu jedinstven je po svome fundusu i vrijednim zbirkama, s više od 12.000 prikupljenih djela domaćih i stranih autora u posljednjih 60 godina. No, većina kritičara smatra da to pravo kulturno blago, u stalnom postavu, nije kako treba predstavljeno. Mali je broj izložaba, uz to i neadekvatnih, rekli su Ankici Barbir Mladinović u tekstu Kritike na rad Muzeja suvremene umjetnosti.

Crna Gora, kao malo čime, može se pohvaliti bogatom kulturno povijesnom baštinom, utemeljenom na tragovima mnogih civilizacija. Svjedočanstvo o postojanju, trajanju i osobenosti naroda sa ovog prostora, čuva se u prijestolnici Cetinju, glavnom gradu Podgorici, ali i u brojnim lokalnim muzejima širom zemlje.

Što to najviše privlači pažnju posjetilaca i kako muzeji opstaju u godinama krize, istraživala je Olivera Nikolić u tekstu Muzeji širom Crne Gore: Svjedočanstvo o postojanju.

Prema časopisu Art Review, najposjećeniji svjetski muzej tokom prošle godine je bio Louvre u Parizu. Posjetilo ga je gotovo 8,9 milijuna ljudi. Na drugom mjestu je njujorški Metropolitan, sa šest milijuna posjetilaca.

Slijede potom londonski muzeji: British Museum s 5,85, Nacionalna galerija s 5,25 i Tate Modern Galery s 4,8 milijuna posjetilaca.

U prvih deset muzeja još se nalaze Nacionalna umjetnička galerija u Washingtonu, Nacionalni muzej u Taipeiju, Centar Pompidou u Parizu, Nacionalni korejski muzej u Seulu i pariški Muzej D'Orsay.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG