Dostupni linkovi

logo-print
Godina za nama među ostalim ostala je obilježena i izjavama nekoliko vodećih evropskih lidera o multikulturalnosti kao neuspjelom proketu. Kako se za identitetom traga u složenim društvima i je li multikulturalnost umrla i u BiH, tema je kojom su se bavili i akademski radnici BiH.

Profesori sa više univerziteta u BiH smatraju da je multikulturalnost istrošena - ili čak mrtva i u BiH, te da će proces traženja identiteta potrajati još dugo. Profesor Mile Lasić, sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, smatra da je multikulturalnost mrtva u BiH.

„Ovdje se radi o tomu da je s radošću dočekana tvrdnja premijera Camerona i kancelarke Merkel kako je navodno došlo do smrti multikulturalizma na Zapadu, kako bi se prikrilo, ustvari, da je ovdje ubijen multikulturalizam i da su nastajala paralelna društva. U tom nastanku paralelnih društava od gotovine se napravila veresija,
"Od elemenata suživota kojeg smo imali u pokojnoj Jugoslaviji u svim postjugoslavenskim zemljama nastala su paralelna društva", kaže profesor Mile Lasić.
od elemenata suživota kojeg smo imali u pokojnoj Jugoslaviji u svim postjugoslavenskim zemljama nastala su paralelna društva, pri čemu su puno više nastradali svi koji su manjinci u većinskom okruženju, a pogotovu stvarni manjinci, dakle nacionalne manjine koje su dvostruko kažnjene. I to se htjelo. I u tome krivicu snose ne samo političke nego duhovne, sveučilišne, univerzitetske ekipe koje reproduciraju poželjni govor i stvaraju poželjnu sliku. Zatim, krivci su religijske zajednice koje su se upustile u dosluh s politikama, što je užasno škodilo i vjeri, a o politici, suživotu i multikulturalnom društvu da i ne govorimo. U svakom slučaju, nastala je smrt multikulturalizma u postjugoslavenskim zemljama“, smatra profesor Lasić.

Sličnog razmišljanja je i profesor Nerzuk Ćurak, sa sarajevskog Univerziteta, koji kaže da se multikulturalnost sistematski uništavala u posljednje dvije decenije, što je rezultiralo činjenicom da je BiH danas „država koja postoji kroz svoje nepostojanje i ne postoji kroz svoje postojanje“:

Nerzuk Ćurak

Nerzuk Ćurak

„Multikulturalizam je zbiljski prisutan i pozitivan kada se uopće na njega ne obraća pažnja. Vi znate koliko je u BiH ta ideja multikulturalizma isticana, naročito je isticana negdje pred početak rata, a da u posljednje vrijeme imamo situaciju kojoj je došlo do promjene paradigme razumijevanja multikulturalizma ,koji je nekada shvaćan upravo kao jedno mnoštvo različitosti, a sad se shvaća kao življenje jedne zajednice pored druge. Za mene o nije multikulturalizam. Za mene je to kraj života kao takvoga. Jer ja bih rekao da mi živimo već 15 godina nešto što je teško nazvati životom“, ocjenjuje profesor Ćurak.

Ideologije pomirenja

Profesor Miodrag Živanović, sa banjalučkog Univerziteta, kaže da se u BiH zagovaraju dvije teze:

„Prva teza je da postoji jedna jedinstvena kultura, jedan jedinstveni kulturni identitet koji bi se mogao zvati bh. identitet. A druga teza je da postoje odvojeni srspki, bošnjački i hrvatski kulturni identitet i da se oni međusobno ne dodiruju. Dakle, oni postoje u čistom obliku. Ja sam uvjeren da niti jedan od ovih teza ne dotiče realnost. Još uvijek nije profiliran bh. identitet, tako da je ili prerano ili nije još uvijek primjereno govoriti o tome ako gledamo stanje u našem društvu. A drugo, takođe smatram da ne postoje izolirane, međusobno odvojene tri kulture, tri kulturna kruga jer su to kulture koje su stoljećima ovdje, zapravo, međusobno povezane i one se prožimaju. To bi trebalo respektovati i onda vidjeti kako dalje graditi te pokidane niti naših života.“

Dakle, u društvu koje je izgubilo svoj identitet, i to na najteži način -
Dakle, u društvu koje je izgubilo svoj identitet, i to na najteži način - kroz konflikte, pojedinci danas tragaju za vlastitim.
kroz konflikte, pojedinci danas tragaju za vlastitim. Ali to traganje za identitetom u postkonfliktnom društvu još uvijek je sa malo svijesti o tome da mržnja drugog nije ništa drugo nego mržnja sebe u drugom i da nema traganja za identitetom bez mirenja konflikta u sebi, kako kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Želimir Vukašinović.

„Tako da je moje ključno pitanje koje se onda tiče tih ideologija pomirenja, za koje mi izgleda više nemamo ni alternativu - jer se postavlja pitanje s kime bi se trebao miriti onaj koji nije učestvovao u nasilju. To je jedno pitanje. I drugo pitanje jeste da li je naš konflikt sa drugim zaista konflikt sa stvarnim drugima ili konflikt sa našom idejom koju mi imamo. To je, ustvari, trauma jednog unutrašnjeg konflikta. I kad govorimo o pomirenju, mislim da ne govorimo samo o pomirenju sa tim društvenim drugim, nego mi govorimo o pomirenju sa sobom“, kaže profesor Vukašinović.

U tom traganju za vlastitim identitetom građani u cijelom regionu okrenuli su se religiji, a mnogi autoritet danas traže u vjerskim liderima i vjerskim zajednicama kaže profesorica Zorica Kuburić, profesorica sa novosadskog Univerziteta i predsjednica Centra za empirijska istraživanja religije.

„To je svetski proces, nije to samo kod nas. Mi nismo izolovani iz ovog sveta. Posle pada komunizma religija je postala značajan faktor identifikacije, identiteta - i ljudi se, naravno, vraćaju religiji. Revitalizacija religije je prisutna svugde i stoga se to desilo kao jedna vrsta retradicionalizacije društva“, navodi profesorica Kuburić.

Profesor Lasić, govoreći o izgradnji nekog novo modela društvenog identiteta u BiH, rješenje vidi u primjeni mješovitog modela kombinacije kultura u BiH:

„Jedna od tih metoda upravljanja je i konsocijacija. Ali umjesto ove javašluk konsocijacije, mi trebamo mješoviti model, dakle odgovorne konsocijacije, korigirane, građanskih modela. Ali nijedan čisti model ne može uspjeti u složenoj i podijeljenoj zemlji, nego strpljiva gradnja mješovitog modela koji će respektirati i nacionalno i građansko.“
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG