Dostupni linkovi

Muharem Cero: Na pitanju državne imovine BiH se bori za opstanak države


Muharem Cero
Muharem Cero

Dok susjedne zemlje što kroz sudske sporove, što prema Sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ traže povrat imovine svojih kompanije u BiH se ne zna ni koliko imovine bivših gigatna ima niti ko njome gospodari, a vjeruje se da se radi o stotinama miliona eura.

Dijelu ovakvog stanja je kumovalakriminalna privatizacija, a dijelu su doprinijeli nesređeni unutrašnji odnosi, ocjena je ovo eksperta za državnu imovinu BiH Muharema Cere.

RSE: Gospodine Cero brojne komapnije iz regiona traže sudskim putem imovinu koju su imale na prostoru bivše Jugoslavije. S druge strane svakodnevno smo svjedoci propadanja nekadašnjih bh. giganata, radnici svoja prava traže na ulici, a istovremeno kompanije imaju imovinu vrijednu desetine miliona koju ne mogu vratiti u posjed. Zašto je BiH inertna kada je riječ o imovini njenih kompanija iako postoji sporazum o sukcesiji koji garantuje povrat imovine?


Cero: Sve zemlje na prostoru bivše Jugoslavije su iskoristile ovo pravo i već su duboko zagazile, bilo u povrat, sudsko ostvarivanje povrata ili naknade štete. U BiH, nažalost, stupanjem na snagu Međunarodnog sporauma o sukcesiji nije napravljen institucionalni oblik koji bi predstavljao aparat mogućnosti realiziranja zajamčenih sukcesionih prava i upravo i jedino iz tog razloga od 2005. kada je sporazum stupio na snagu BiH nema jedan proaktivan odnos i to rezultira nemogućnošću ostvarenja njenih zajamčenih prava. Međutim čini mi se da pitanje sukcesije, kada razgovaramo o Bosni nije pitanje reduciranog državnog suvereniteta, nego se više može tretirati kao kriminalno-koruptivna priča i zona djelovanja transnacionalnog organizovanog kriminala u kojem gotovo isključivo nestaje jedino imovina BiH i njenih pravnih subjekata

RSE: Spada li ovo u domen sumnjivih privatizacija s obzirom da su brojne kompanije koje su danas na izmaku imale značajnu imovinu van granica BiH, te su pale u ruke tajkunima?


Cero: Menadžerske strukture koje su upravljale preduzećima iza '97. godine, '98. pa nadalje, kada je stupio na snagu Zakon o privatizaciji, nisu agencijama za privatizaciju raznih nivoa prijavljivale pasivni podbilans, nego su ga uključivale u aktivni. Ne bih rekao da se radi o neznanju, više mislim da se radi već u tom trenutku o stvaranju konekcija između političkih, menadžerskih i kriminalnih struktura. Na taj način se omogućavalo da se u procesu privatizacije uključi i pasivni podbilans, gdje su kupovinom aktivnog bilansa nerijetko zainteresirane strukture, pogotovo investicioni fondovi izvan Bosne i Hercegovine smatrali da su postajali vlasnik i imovine iz pasivnog podbilansa, pa nekim čudnim kanalima, bez obzira na odluke drugih država, ulazili u posjed te imovine i dalje disponirali na vlasnički način imovinom Bosne i Hercegovine, davali je pod hipotekarne dugove.

Ona je u drugom, trećem ciklusu već davno prestala biti ne države BiH i privrednih subjekata, nego je postala najčešće vlasništvo hipotekarnih banaka. Ja očekujem u tom pravcu da će otvaranje priče o Hipo banci BiH ogoliti mnoge priče. Tu su se pojavljivale i druge banke – Unikredit banka, na Agrokomercovoj imovini, San Paolo banka, i druge banke, gdje su i privatizacioni fondovi i nesavjesni novi vlasnici, svjesni krivičnog djela u kojem se nalazi, nastojali da disponiraju tu imovinu, stavljajući je pod hipoteku, u zalog, otuđujući je. Na taj način osujećivali su bilo kakvu mogućnost da Bosna i Hercegovina i u naknadnom postupku danas postane vlasnik svoje imovine.

RSE: Zna li se u BiH čime se uopšte raspolaže i kolika je vrijednost imovine firmi van zemlje?


Cero: Dio tog projekta ovladavanja pasivnim podbilansom i imovinom države BiH izvan Bosne i Hercegovine koncipiran je upravo na netransparentnosti. To znači da ni do danas nismo dobili registar te imovine, vi ne možete da nađete popis pasivnog podbilansa BiH izvan BiH, i drugi, mnogo važniji ili ne manje važan dio jeste osujećivanje pravljenja institucionalnog okvira koji bi se bavio zaštitom imovine i povratom te imovine izvornim vlasnicima u Bosni i Hercegovini. Na današnji dan imamo neka tri oblika kojima se ona štiti. To je najavljena direkcija za praćenje podbilansa u Federaciji, koju fingira, što je apsurd, jedan čovjek u Agenciji za privatizaciju FBiH.

Drugi dio je sektor od dva-tri čovjeka na nivou Vijeća ministara u Ministarstvu trezora, i treći je entitetski oblik zaštite ove imovine kroz Razvojnu banku Republike Srpske, gdje se smatra da je okončana privatizacija u Republici Srpskoj, a pasivni podbilans je predat na raspolaganje Razvojnoj banci RS, što je također otvaranje prostora za otuđivanje i okorištavanje klijentelističko-tajkunskih struktura i međunarodno uvezanog tranzicionog kriminala u sticanju ogromnih bogatstava.

RSE: Da li je BIH zakasnila za bilo kakvu intervenciju?


Cero: Mislim da bi se malom ustavnom intervencijom stvorio okvir da ova krivična djela nisu zastariva i da imamo mogućnost za djelovanje istražnih i pravosudnih organa u postupku povrata imovine ili ostvarivanja novčane naknade za tako prometovanu imovinu. Ove strukture koje kontroliraju te procese nalaze se u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i one jako dobro znaju kako uvesti procese u zastaru i ostvariti nemogućnost obeštećenja i povrata imovine BiH. Država je ta koja svojim proaktivnim odnosom prema drugim državama učini sve da uđe u posjed imovine, a potom da tu imovinu vrati ili izvornim vlasnicima ili unese u budžet. Tu se suočavamo i sa opstrukcijom zemalja na čijoj teritoriji se nalazi ova imovina. One nisu odgovorile pozitivnim reciprocietetom, jer je BiH osujećena da uđe u posjed svoje imovine i vrati svoja imovinska prava. Ne zaboravite da je BiH vratila svu imovinu direktnim provođenjem Međunarodnog sporazuma o sukcesiji.

RSE: BiH ima i problem sa raspodjelom državne imovine unutar svojih granica. Iako i EU instistira na tome, nema dogovora među političkim čelnicima. Čak ni sudske presude nisu pomogle. Vidite li vi rješenje?


Cero: Definiranje državne imovine će i te kako odrediti ustavno pravnu budućnost BiH. Mislim da se na pitanju državne imovine bije najznačajnija priča za opstanak same države. Ako se ne definira krivično pravna nezastarivost šanse su velike da se dogodi vizionarska slutnja da će i u Bosni biti ko je jamio jamio je.

XS
SM
MD
LG