Dostupni linkovi

logo-print

Može li Budva od betonskog grada postati "ambijentalni brend"?


Budva

Budva

Da li je moguće od grada koji je izrodio pojam "budvanizacija", grada betonirane obale i prostora bez parkinga, parkova i dječjih igrališta, stvoriti privlačan ambijentalni brend? Budvanski gradski oci tvrde da jeste, namjerni da prije rješavanja infrastrukturnih problema porade na "ambijentalnom brendu".

Budva će dobiti svoj vizuelni identitet - obećava Nikola Divanović iz Sekretarijata za gradsku strukturu i ambijent, koji se bavi propisima iz komunalne i stambene oblasti, protivpravnim useljenjima, zaštitom lokalnih puteva, uredjenjem javnih površina: "Nađimo pravi vizuelni identitet teritorije. Da ujednačimo i tipiziramo stvari, i napravimo ambijent koji je homogen sa svih aspekata, sa jednog do drugog kraja opštine".

Zato je Opština tri dana ugostila industrijskog dizajnera Karima Rašida koji je kao pristojan gost uzvratio uobičajenim floskulama o divnoj prirodi, posebnim ljudima i podličnoj hrani. Kako je ipak nemoguće ostati slijep na ono što Budva jeste, na naše pitanje o tome sto mu se nije dopalo, konstatovao je realnost. Doduše, profesorski i uglađeno: "Ono što mi se ne sviđa u građenju zgrada po Budvi je da su nekako jednolične, bez identiteta, mogle bi da pripadaju bilo kojem dijelu svijeta".

Nije čudno što se neki dizajner prihvata poslovne prilike da brendira proizvod kakav god on bio, no pitanje je trebaju li gradski oci prvo poraditi na kvalitetu proizvoda? Jer, u Budvi ljudi žive u zgradama bez parkinga, četvrti nemaju parkove i dječja igrališta, ulice su bez trotoara, a poplave zbog loše infrastukture sve češće. Hoće li biti lakše živjeti u takvom gradu ako dobije dizajnerski potpis? Pitali smo to sugrađane, pa izdvajamo odgovora para budvanskih Rusa.

"Živimo u Budvi četiri godine, a vizuelni identitet grada je pun smeća, i psećih izmeta. Puno je građevina tamo gdje ne bi mogle i trebale biti, i zato život ovdje nije komforan. Tamo gdje živimo nema nijednog parka, samo stanovi, stanovi..."

Budvanin Dragan Ivančević, predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva u Privrednoj komori, kaže da ne postoji mađioničar n svijetu koji može popraviti vizuelni identitet ovog grada. "Budva je primjer uništenja jednog od najljepših kutaka Mediterana. Tako da se bojim da je Budva izgubljena za bilo kakvu turističku valorizaciju, pritom mislim na budvansku školjku. I svaka čast svima, ali mislim da je nju teško popraviti. A u ovom momentu imamo mnogo važnijih prioriteta od dizajniranja, imamo problem infrastrukture koji je prioritet svih prioriteta, i njihovo rješavanje mora prethoditi tome da se bavimo dizajnom".

Zanimljivo je i to što je Karim Rašid, predstavljen kao svjetsko ime u svojoj branši, imao vremena da iz Amerike doputuje u Budvu, održi predavanje, ponudi sedam idejnih rješenja, i sve to navodno bez nadoknade. Nikolu Divanovića pitamo koliko građane Budve košta njegovo angažovanje. "Imali smo rpivielgiju da do Karima Rašida dođemo preko privatnog kontakta. Tako da tu u startu nije bilo priče o nekom tržišnom aranžmanu, više je to, vjerovali ili ne, išlo upravcu zbližavanja entuzijazma. Mi smo g. rašidu platili, odnosno platićemo avionsku kartu, ali se nadam da ćemo u budućnosti napraviti projekat za koji ćemo potrošiti neka sredstva i platiti Rašidu ono što smatramo dragocjenim, a to je njegovo znanje, inspiracija i dizajn. Mislim da će to biti puno više nego što bi koštala ova posjeta sada, da smo je platili, a još uvijek nismo. Mislim da će ova njegova posjeta biti u domenu poklona".

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG