Dostupni linkovi

logo-print
Oko 90 posto mladih Bosanaca i Hercegovaca ima negativan stav o postojećoj vlasti u toj zemlji, a čak njih 60 posto zbog trenutnog stanja želi napustiti državu. Ovo su rezultati kampanje koju su posljednjih dana širom BiH proveli mladi sa mostarskog Sveučilišta.

Ovi pokazatelji nisu novi ako se u obzir uzme činjenica da mladi nakon završenog fakulteta ne mogu naći posao, a i oni koji ga pronađu, do njega dolaze mitom ili političkim vezama. No, neki ocjenjuju kako su i mladi krivi za postojeće stanje jer su suviše pasivni. I, iako se od njih očekuje da budu pokretači promjena, oni ništa ne rade da se to i ostvari.

Mladi politolozi ovih dana skrenuli su pažnju na sebe, oblijepivši u 10-ak gradova u BiH plakate sa porukom "Ti si kriv, ako ti je sve krivo".

„Na pitanje da li mladi ljudi žele napustiti BiH, više od 60 posto ih je dogovorilo sa DA. Na pitanje da li misle da vlada političko jednoumlje među tri konstitutivna naroda u BiH više od 90 posto ih je dogovorilo sa DA. To su indikatori koji jasno govore da su mladi svjesni problema, da žele da se rješavaju pitanja koja su upravo vezana uz mlade, ali svi ostaju nijemi na ta pitanja“, navodi koordinator kampanje Marko Subašić.

Zato članovi Studentskog politološkog foruma žele promijeniti razmišljanje mladih. Posebno kritiziraju, kako vole istaći, pasivnost koja se uvukla među mlade u Bosni i Hercegovini.
Irena Mrnjavac, Marko Subašić, Ivana Leko

Irena Mrnjavac, Marko Subašić, Ivana Leko


„Treba da stvorimo da ljudi krenu misliti svojom glavom i shvate da situacija koja vlada nije prihvatljiva. Ako pokrenemo mlade ljude da to shvate, onda smo uspjeli. I to je u biti cilj cijele kampanje – mlade ljude potaknuti na razmišljanje i kritiziranje općenito ove realnosti. I naravno na borbu za budućnost i njihova prava - jer niko im ih neće dati ukoliko se oni ne izbore sami za ta prava“, kaže Marko Subašić.

Članica kampanje Ivana Leko smatra da mladi ne smiju imati nikakve izgovore i ostati pasivni.

„Oni vide i osjete da stvari jako loše stoje, da je stanje u državi katastrofalno, ali možete primjetiti, baziraćemo se na Mostar, da su kafići puni, da je standardni dan. Ustaljen način njihova života je ispunjavanje listića u kladionici, ispijanje kave po čitav dan. I oni će tu kroz razgovor prokomentirati politiku, osuditi političare, ali ništa neće poduzeti u vezi sa pitanjem svoje budućnosti“, ističe Leko.

Nametanje teorija

Opća predstava je da su mladi apolitični i to iz razloga što se politika pretvorila u suprotnost onoga što bi ona trebala biti. Šta je pokazalo istraživanje o tome kako veliki broj mladih doživljava političke partije, govori članica kampanje Irena Mrnjavac:

„Veliki broj njih je uključen u političke stranke, mada ne znaju ni oni zašto su uključeni, nadaju se nekoj boljoj budućnosti ukoliko imaju tu člansku iskaznicu uz sebe.“

Cijeli aktuelni sistem, smatraju mladi politolozi, usmjeren je na umrtvljavanje bilo kakve akcije mladih.

„Mladima se svaki dan nameću teorije da oni ne mogu ništa, da mogu postići nešto samo ukoliko se ubace u određene stranke i onda kroz stranke počnu djelovati. A to je, naravno, teorija koja nije valjana. Mladima se plasiraju neki koncepti koji uopće nisu realni. Ali samo ovom kampanjom koju smo proveli i koja se čula daleko izvan granica Mostara i BiH smo dokazali da mladi mogu puno toga učiniti, i evo činimo ovim projektom“, podvlači koordinator kampanje "Ti si kriv, ako ti je sve krivo" Marko Subašić.

Sociolog iz Mostara Ivan Vukoja smatra da ne treba svu odgovornost za pasivnost i promjene u društvu prebacivati samo na mlade, nego da su svi građani BiH u velikoj mjeri neaktivni. Ipak, Vukoja naglašava:

„Ali posebno zabrinjavajuće i teško je što je sindrom pasivnosti i taj virus pasivnosti zahvatio i mlade ljude koji bi po definiciji trebali biti skupina koja je sklona promjenama, koja je sklona problematiziranju postojećih odnosa i iz koje mi s pravom očekujemo određene impulse prema promjenama.“

O tome gdje tražiti uzroke pasivnosti, sociolog Ivan Vukoja kaže:

„Jedan od uzroka je i u dosta kompliciranom ustrojstvu BiH, gdje ti odnosi društvene moći i odnosi institucionalne vlasti nisu dovoljno transparentni, tako da vrlo često običan čovjek ili građanin ne zna protiv koga bi zapravo se bunio, ili šta poduzeti pa da ta njegova akcija dovede do nekakvog poboljšanja.“

Vukoja sugerira da je izlaz u društvenom i političkom, građanskom aktivizmu i borbi, za početak, tamo gdje se mogu napraviti mali koraci, što će potom odvesti ka širim društvenim promjenama.

Šta na pitanje jesu li mladi pasivni, kažu neki od pripadnika te populacije:

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG