Dostupni linkovi

logo-print

Mostar: Svjesno uništavanje (poljo)privrede


Usljed velikih nepogoda, korov nadrastao vinograd

Usljed velikih nepogoda, korov nadrastao vinograd

Ekonomski stručnjaci su u više navrata upozorili da se u Bosni i Hercegovini vodi katastrofalna vanjskotrgovinska i monetarna politika, te da je sve podređeno uvozu, čime se uništava domaća proizvodnja.

To se posljednjih dana najbolje vidi na primjeru poljoprivrede, koju su nepogode zadnjih mjeseci oštetile, ali je pogrešna ekonomska politika potpuno uništila, tvrde upućeni, te dodaju da zato i ne treba čuditi što se stopa nezaposlenosti u BiH kreće i do 40 posto.

Poljoprivrednici u Hercegovini se ovih dana hvataju za glavu. Trenutak je berbe grožđa, ali nepovoljni vremenski uslovi, odnosno već mjesecima velike, nezapamćene padavine za ovo doba godine, desetkovale su urod.

Milenko Soče

Milenko Soče

Milenko Soče, iz firme "Agroherc" Čapljina, o štetama u Hercegovini navodi:

"Recimo, imotska regija koja dijelom hvata i Grude i ovaj pojas Hercegovine, samo je deset posto ostalo grožđa, ostalo je šteta. Vrgorac i vrgorački kraj, hvata naš ljubuški, ostalo je oko trideset posto, sedamdeset posto je šteta. Kod nas ovdje, mislim, zasad je pola-pola."

Slično je i sa većinom drugih poljoprivrednih kultura.

"Ja imam 5.000 stabala trešanja. Pa da je po dvadeset kila, minimalno je trebalo biti sto tona. Nažalost, ja sam imao samo pet tona", kaže Hamo Badžak, vlasnik preduzeća "Jaffa Commerce" iz Blagaja kod Mostara.

Međutim, bez obzira na vremenske nepogode, sve što domaći poljoprivrednici proizvedu, kažu da teško nalazi put do tržišta.

"Anarhija je na tržištu Bosne i Hercegovine. Nemamo nikakvih zaštita. Naši su političari potpisali sve moguće ugovore što je neko ponudio, bez obzira da li odgovarali proizvođačima i državi ili ne odgovarali. Niko nas ne pita. Oni samo potpišu, samo da se mogu hvaliti da su nešto potpisali", objašnjava Milenko Soče.

Hamo Badžak iz Blagaja dodaje:

"Ja sam donio zaključak da je bilo šta bolje raditi nego proizvoditi, jer je proizvodnja toliko ponižena i bačena pod noge, da je to nenormalno."

Problem je u tome, tvrde stručnjaci, što se vodi nesuvisla vanjskotrgovinska, te fiskalna i monetarna politika u službi uvoznika. Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, Jago Lasić navodi prvi primjer:

Jago Lasić

Jago Lasić

"Mi smo u 2013. godini uvezli prirodnih i gaziranih mineralnih voda 120 miliona KM, izvezli 27,3 miliona. 93 miliona smo imali na vodama deficita, a sedma smo država po količini pitke vode u Evropi", kaže Lasić.

Kao drugi primjer gušenja domaće proizvodnje, Jago Lasić navodi poslovanje velikih tržnih centara, koji pretežno dolaze iz zemalja okruženja.

"On praktički, kad proda robu u Bosni i Hercegovini u konvertibilnim markama, on ih u Centralnoj banci konvertira - zato se i zove 'konvertibilna marka' - i pretvori je u eure. Sa tih pedeset tisuća eura, ja ću otići u svoju firmu, pa ću uvesti vode, mineralne, pitke vode. Sve se te vode uvezu za naše devize. I naša monetarna politika je u službi tog uvoza", navodi on.

Stručnjaci kažu da su potpuno liberalan uvoz i monetarna politika ubili poljoprivrednu proizvodnju u BiH, dok zemlje EU, na primjer, najprije vode računa o svojim proizvođačima.

"I tako 95 posto svojih roba u Italiji prodaju kroz krugove. Čitavu Italiju su podijelili na krugove. U Njemačkoj čak na sela. Kod nas fino možete otići u Švedsku, kupiti robu i prodavati Mostaru", objašnjava Lasić.

Posljedica svega je da su plodne poljoprivredne površine, na primjer u Hercegovini, zapuštene, jer se poljoprivrednicima ne isplati obrađivati vlastitu zemlju.

"Za jednu sezonu mogli su da kupe auto, mogli su da žive ljudi normalno. Sada su svi socijalni slučajevi", kaže Mlenko Soče.

Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, Jago Lasić kaže da ukupni deficit BiH iznosi oko 12 milijardi i 381 milion KM. Ide se u zaduženja, a ne stimulira se proizvodnja.

"Ekonomija države se nikako ne vodi. Ona baulja. Mislim da bi se Vijeće ministara trebalo napokon početi baviti svojim poslom", upozorava Lasić.

Marko Ivanković

Marko Ivanković

Stručnjaci još kažu da je vrijeme za resetiranje politike prema poljoprivredi. Uvođenje sistema, omogućavanje domaće proizvodnje i ispunjavanje EU-standarda bi dalo rezultate, a takvih primjera upornosti već ima. Prof. dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, kaže:

"Naš zavod je bio uključen u program monitoringa, praćenje karantinskih štetnih organizama, tri godine. Najnoviji podaci nam govore da su izvještaji Evropske unije pozitivni kada je u pitanju krumpir i ja mislim da ćemo imati izvoz iduće godine", zaključuje Ivanković.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG