Dostupni linkovi

logo-print

Ostalo je svega još nekoliko dana za dogovor o Mostaru, ako se želi da lokalni izbori i u tom gradu budu održani 2. oktobra, kao i u ostatku BiH, nakon što Mostar nije imao općinskih izbora još od 2008. godine.

I dok iz nekih međunarodnih krugova još uvijek stižu poruke kako je Mostar simbol suživota različitih naroda, stvarnost je sasvim drugačija, pa se može očekivati da, kako tvrde u opoziciji, dogovor o Mostaru ne bude postignut i da taj grad nastavi propadati u ekonomskom, društvenom i svakom drugom smislu.

Stari most je danas simbol nade, znak da različite zajednice mogu živjeti zajedno, rečeno je u subotu uveče u Mostaru, na svečanosti u povodu 12 godina od završetka obnove Starog mosta. Prije nego je primio nagradu za mir, pod nazivom “Mostar peace connection”, koju dodjeljuje mostarski Centar za mir i multietničku saradnju bivšeg gradonačelnika Safeta Oručevića, glavni haški tužilac Serge Brammertz je kazao kako Stari most ima veliku simboličnu važnost.

Da su u prošlosti različite zajednice živjele zajedno, da je u toku rata uništen, pokazujući šta su ljudska bića u stanju učiniti jedni drugima, ali danas je uveliko znak nade, da zajednice mogu živjeti zajedno”, poručio je Brammertz.

Ne odustaju od početnih pozicija

Međutim, čini se da Mostar već treći ciklus zaredom neće imati lokalnih izbora. Naime, nakon što prošlog četvrtka u rezidenciji američke ambasadorice Maureen Cormack u Sarajevu nije postignut dogovor o novim izbornim pravilima za Mostar između lidera ključnih bošnjačkih i hrvatskih stranaka - Stranke demokratske akcije, Hrvatske demokratske zajednice BiH i Saveza za bolju budućnost - predsjednik mostarskog odbora opozicionog SDP-a, Edin Zagorčić kaže kako je jasno da pregovarači ne odustaju od početnih pozicija, pa ni autoritet američke Ambasade nije puno toga donio.

“Mislim da, cijeneći dosadašnju situaciju, ipak neće doći lako do izbora i da neće stranke, ove koje nisu do sada uspjele postići kompomis, da ga neće postići i u ovome kratkom periodu ispred nas”, prokomentirao je Zagorčić.

Bivša linija razdvajanja u Mostaru

Bivša linija razdvajanja u Mostaru

Podsjetimo, već godinama se pregovara o Mostaru, nakon što je Ustavni sud BiH prije šest godina, na apelaciju hrvatskih stranaka, ukinuo posebna izborna pravila za Mostar, nametnuta od strane Ureda visokog predstavnika.

Hrvatske stranke uglavnom traže princip “jedan čovjek-jedan glas”, dok bošnjačke u suštini traže više izbornih jedinica.

Predsjednik mostarskog ogranka opozicionog HDZ-a 1990, Zdravko Ćorić kaže kako su se slutnje te stranke ostvarile, jer ako se vladajuće stranke dogovore, mnoge stvari će se promijeniti.

“E sad je vrijeme da narod izađe i rekne ko će upravljati ovim gradom i zato se oni boje, jer ne mogu više da kontrolišu narod”, tvrdi Ćorić.

Status quo svima odgovara

Da se izbori teško mogu očekivati slažu se i analitičari mostarske stvarnosti. Tako direktor Omladinskog kulturnog centra “Abrašević”, Vladimir Ćorić, kaže da je suština priče u tome da se, na primjer, zna ratni pobjednik u Sarajevu ili Banjaluci, ali ne i u Mostaru, koji je, podsjetimo, i danas više-manje podijeljeni grad, pa se, dodaje Ćorić, Grad Mostar koristi kao jedan ‘momenat’, koji konstantno služi kao neki ‘kamenčić’ prilikom postizanja nekih dogovora.

“Uporno se ‘izvlači’ situacija u gradu Mostaru i naravno imamo taj status quo, koji svima odgovara”, naglasio je Vladimir Ćorić.

Politolog Husein Oručević ističe da se Mostar već decenijama vrti ukrug, aludirajući na neke težnje hrvatske i dijela bošnjačke politike u tom gradu.

“Neki ga nazivaju ‘stolnim’ gradom. Neki ga nazivaju retrogradno, onim što je trebalo biti prije nego što su se desile devedesete godine i prije rata, dakle, Titovim gradom, kada je bilo puno onih ‘crvenih’ i ‘miješanih’ brakova. Dakle, dvije stvari između kojih mi stojimo, između dva Mostara, od kojih je jedan u budućnosti - neka vizija, mitološka vizija stolnog grada - i drugi koji je prošlost, ne možemo da živimo sadašnjost”, ocijenio je Oručević.

Husein Oručević

Husein Oručević

Mostar tako već skoro četiri godine nema Gradskog vijeća, a osnovne funkcije grada odvijaju se tako što budžet donosi gradonačelnik iz HDZ-a BiH, uz supotpis načelnika finansija iz SDA. Zato analitičari tvrde da stvari jedino funkcioniraju kada treba potrošiti milione javnog novca.

“Naravno tu Mostar pati po pitanju i kulture i ekonomije. Recimo, uzmimo za primjer, tokom ljetnih mjeseci, Mostar ima sve predispozicije da postane jedno turističko središte, prvenstveno kroz jedan vid festivalskog i kulturnog turizma, međutim, to je jako teško ostvariti bez potpore Gradske uprave i Gradskog vijeća i nažalost tu kad se god pita neka potpora, uvijek se poteže pitanje: ‘Mi ne možemo ništa bez Gradskog vijeća’, tako da je to u biti jedan začarani krug gdje se svaka dobra inicijativa gubi”, naveo je direktor OKC “Abrašević” Vladimir Ćorić.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG