Dostupni linkovi

logo-print

Nemar, neplanski odnos i povremene mjere nadležnih vlasti u Mostaru ne ugrožavaju samo naselja. Naime, veliko klizište, u tom gradu poznatije kao Suhodolina, počelo je da nagriza i jedno pravoslavno groblje. Međutim, to nije bilo kakvo groblje, nego mjesto u kojem ima nadgrobnih spomenika, koji datiraju još iz vremena gradnje čuvenog Starog mosta, iz 16. stoljeća. Stručnjaci upozoravaju da se radi o problemu velikih razmjera, zbog kojeg bi neka od padinskih naselja Mostara, u slučaju veće prirodne nepogode, mogla završiti u centru grada, u Titovoj ulici.

Staro pravoslavno groblje na istočnim padinama Mostara, inače spomenik kulture, nalazi se nad ponorom. Posljednjih dana, usljed jakih padavina, ponovo je došlo do erozije tla, pa je pred bujicom popustio rub groblja.

Radivoje Krulj, foto: Mirsad Behram

Radivoje Krulj, foto: Mirsad Behram

“Neki naši vjernici su primjetili da je jedan grob propao. Da li je i više njih propalo? Ali smo se i mi na licu mjesta uvjerili da je jedan od grobova na starom bjelušinskom groblju propao dolje u provaliju. Mi smo ono što je ostalo gore ljudskih kostiju pokupili i sahranili u jednu zajedničku grobnicu”, kaže za naš radio mostarski paroh, Radivoje Krulj.

U mostarskoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi ističu da je staro groblje, pored naselja Bjelušine, zapravo dio historije Mostara i da tu ima grobnica koje datiraju još iz vremena izgradnje čuvenog Starog mosta.

“Svi nadgrobni spomenici su iz, jedan manji dio je iz 16.-og, 17.-og, najviše iz 17.-og i 18.-og vijeka je nadgrobnih spomenika”, pojašnjava paroh.

Staro pravoslavno groblje u Mostaru, dodaje paroh Krulj, istraživao je i predratni jugoslavenski historičar umjetnosti, Radomir Stanić, koji je uradio studiju svakog nadgrobnog spomenika na tom lokalitetu.

Zašto je riječ o vrijednom kulturno-historijskom mjestu, pojašnjava hroničar Mostara iz nekoliko posljednjih stoljeća, Šemsudin Zlatko Serdarević:

"Zato što ove krstače imaju toliko bogatu epigrafiku. Znači, na njima nalazimo pismo koje je izumrlo: staru i bosančicu, staru ćirilicu.“

Serdarević priča da nije prvi put da jaka bujica vododerinom oštećuje staro pravoslavno groblje. Slično nešto se dogodilo u vrijeme austrougarske vlasti u BiH, 1904. godine.

"Ta bujica je toliko bila snažna da je nosila grobove sa ovog groblja. Čak je zabilježeno u štampi da su se pojavili i mrtvaci, a nije bio naprtavljen prolaz ispod glavne ceste, tako da su oni ostali na Glavnoj ulici", kaže Serdarević.

Šemsudin Zlatko Serdarević, foto: Mirsad Behram

Šemsudin Zlatko Serdarević, foto: Mirsad Behram

Nakon tog događaja, priča Serdarević, austrougarske vlasti su popločale dio provalije ispod groblja, Mostarcima poznatije kao Suhodolina, koja se proteže od padina podno Podveležja do starog dijela grada.

Ostaci radova koje su izvodile austrougarske vlasti vidljivi su i danas, u vidu kamenih pregradnih zidova na nekoliko mjesta u Suhodolini.

I to je i suština priče, tvrde upućeni, što je riječ o problemu starom više decenija.

Neki stručnjaci već godinama upozoravaju da zemljište na području istočnih padinskih naselja, Mazoljice i Bjelušine, nikada nije valjano sanirano, pa nakon svake iole jače kiše dio tla iz tih naselja završi u samom gradu, na Titovoj ili Glavnoj ulici.

"Taj problem datira još iz perioda Jugoslavije, kada se dozvolila bespravna gradnja, sječa šume, koja je apsolutno pojačana tokom rata 1992.-1996., kada su i ono malo zelenih površina ljudi, naravno iz potrebe, posjekli", objašnjava Mehmed Omeragić iz Arhitektonskog biroa „Čovjek i prostor“.

Omeragić dodaje da se sada ne preduzima ništa kako bi se vododerina i nestabilno tlo sanirali:

"Ja imam čak podatak da su ljudi iz Opservatorija u više navrata isto upozoravali, jer su mjerili, i imaju saznanja da se to tlo stalno pomjera."

Naš sagovornik podsjeća da se Mostar nalazi na trusnom području, tzv. seizmičkoj zoni 9 i da bi u slučaju većeg potresa mogle nastati nesagledive posljedice:

Mehmed Omeragić iz Arhitektonskog biroa „Čovjek i prostor“, foto: Mirsad Behram

Mehmed Omeragić iz Arhitektonskog biroa „Čovjek i prostor“, foto: Mirsad Behram

"Ali niko neće da kaže ljudima, 'hajde da isprobamo, da vidimo šta je to stvarno, u kakvom je stanju zemljište, da to saniramo riješimo, obezbjedimo', da ne bi izgubili, pod brojem jedan, znači, ljudske živote i pod broj dva imovinu ljudi koji su uložili znatna materijalna sredstva u izgradnju svojih objekata. Sutra mogu ostati bez njih, je li? Ima ljudi koji imaju legalne objekte, koje ovi nelegalni mogu ugroziti".

Zato predlaže da se uradi geomehanika tla, da se vidi u kakvom je ono stanju, kako bi se znalo šta preduzeti:

"Tu će vjerovatno morati da se radi neki šipovi, neke podzide, moraće da se odradi kanalizacija, odvodnja, gdje apsolutno nije riješena infrastruktura. Kod nas je problem što nikom ne može ništa da se zabrani. Znači, ne može niko da kaže, 'tu, ljudi, ne možete da pravite. Opasno je za vas, a i za sve druge“.

U donjem, novijem dijelu pravoslavnog groblja u Mostaru je i vječno počivalište Alekse Šantića. Hoće li jednog dana odroni i bujice doći i do groba velikog pjesnika, ako nešto konačno ne bude preduzeto?

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG