Dostupni linkovi

logo-print

Mostar: Dvije i po decenije “konstruktivnih razgovora”


Grafiti u Mostaru

Grafiti u Mostaru

Mostar u 2016. godinu ulazi kao u osmu godinu od kako u tom gradu nije bilo lokalnih izbora. Naime, ključne etničke stranke tog i dalje više-manje podijeljenog grada, ne mogu da se dogovore oko novih izbornih pravila, nakon što je stara još prije više od pet godina ukinuo Ustavni sud BiH. I dok političari vode rovovsku borbu oko imaginarnih etničkih interesa i pritom to dobro naplaćuju, neki od građana Mostara - iscrpljeni višedecenijskom političkom i ekonomskom krizom - za Radio Slobodna Evropa kažu da im je svejedno ko je na vlasti i da im je jedino bitno imaju li posao.

U 2016-oj bi se u BiH trebali održati lokalni izbori, međutim, hoće li ih biti i u Mostaru, gdje su građani zadnji put birali lokalnu vlast još 2008. godine, i dalje je neizvjesno.

Ni nakon nekoliko pregovaračkih rundi ključne hrvatske i bošnjačke stranke - HDZ BiH i SDA - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila. HDZ traži princip “jedan čovjek - jedan glas” i jednu opštinu, izbornu jedinicu kao u ostatku BiH, dok SDA zahtijeva zadržavanje više izbornih jedinica ili opština, kako bi se - tvrde - Bošnjaci zaštitili od majorizacije od strane hrvatske većine stečene ratom.

Novi pregovori započeti su posljednjih sedmica, a dvije strane uvjeravaju javnost da ovaj put sve ide bolje. Gradonačelnik Mostara u tzv. tehničkom mandatu Ljubo Bešlić, inače iz HDZ-a BiH, ovih dana je izjavio:

„Znam da je atmosfera dosta dobra između stranaka i da je to, prije svega, ohrabrenje."

„Pa, mogu reći da sam malo više optimista već do sada; da se ušlo u malo jednu priču, što do sada se nismo doticali“, navodi predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar Salem Marić.

Mostar, decembar 2015, foto: Mirsad Behram

Mostar, decembar 2015, foto: Mirsad Behram

Iako je međunarodna zajednica 2004. godine intervenisala i nametnula tadašnji statut grada i izborna pravila, iz Ureda visokog predstavnika zadnjih godina ponavljaju da ovaj put neće biti nametanja. Zamjenik visokog predstavnika Bruce Berton tek je nedavno izjavio:

“Naša glavna briga je da grad ostane jedna, jedinstvena lokalna forma samouprave, uz neki nivo ovlasti ispod onog gradskog.”

Ostalih deset stranaka s nivoa Mostara, ponukane višegodišnjom pat-pozicijom između HDZ-a BiH i SDA, ljetos su, iako nemaju dovoljno ruku u Parlamentu BiH da nešto sami učine, pokrenule inicijativu da se u tom gradu stvore pravni uslovi za održavanje izbora.

Privatiziranje legitimiteta

Pero Nikić, glasnogovornik HDZ-a 1990, stranke koja je okupila ostale opozicione hrvatske, bošnjačke i multietničke stranke, kaže kako su HDZ i SDA u posljednjih 20 godina privatizirali legitimitet na rješavanje problema Mostara.

„Njihov nerad i nezabrinutost za to pitanje sve im više izbija taj njihov legitimitet i to je jednostavno potaknulo HDZ 1990, ali i sve druge stranke koje djeluju na prostoru Grada Mostara, da pokrenu inicijativu za rješavanje problema“, komentariše Nikić.

Nikić kaže da inicijativa deset stranaka "ima za cilj da stvori preduslove i platformu za održavanje demokratskih izbora, putem kojih će građani Mostara odlučiti tko će činiti vlast i da stvorimo jedan funkcionalan zakonodavni oblik vladanja u vidu gradskog vijeća, koje trenutno ne funkcionira, kako bi se stvari u Mostaru počele riješavati“.

Pošto nema Gradskog vijeća, budžet Mostara praktično sami donose gradonačelnik iz HDZ-a i načelnik finansija iz SDA, a potvrdi se u Parlamentu Federacije BiH.

U na lokalnom nivou, u vanparlamentarnoj Našoj stranci, kažu da je upravo to razlog zbog kojeg vladajuće stranke nemaju interesa da se izbori održe.

„Oni, kad su uspjeli naći način kako da nesmetano finansiraju sebe i krugove ljudi oko sebe, znači da dijele cirka 60 miliona maraka godišnje, njima izbori više nisu potrebni“, konstatuje potpredsjednik Naše stranke Mostar Rijad Durkić.

Sead Đulić, foto: Mirsad Behram

Sead Đulić, foto: Mirsad Behram

Pozorišni reditelj Sead Đulić kaže kako HDZ i SDA već 25 godina imaju “konstruktivnu atmosferu” i sve što se desilo u Mostaru za to vrijeme je dogovor čelnika tih stranaka na raznim nivoima.

„Njima ovo odgovara. Super! Svako ima svoju 'polovinu' i tu je 'hadžija', a nema ruku! Dvije glave. I one sve odlučuju. Kako je nama dolje, kako je narodu – ma koga to briga?“, navodi Đulić.

Naša stranka je u više navrata u Parlamentu entiteta Federacije BiH tražila reviziju finansijskog poslovanja Grada Mostara, koje nema već - kako tvrde - 14 godina, pa tako sada u Mostaru nema ni finansijske ni političke kontrole vlasti.

Potpredsjednik Naše stranke u Mostaru Rijad Durkić o izjavama iz vodećih partija kako vlada konstruktivna atmosfera u novim razgovorima kaže da je to samo kupovanje vremena.

„Bez normalnih automatizama kontrole učinka i načelnika i njegovih saradnika, oni žele u principu kupiti vrijeme, jer – u ovom trenutku – izbori po njih ne bi donijeli dobar politički rezultat“, ocjenjuje Durkić.

Političko rješenje za Mostar tako nije ni na vidiku. Za to vrijeme golim okom je u tom gradu vidljiva stagnacija, pa je na primjer na desetine malih biznisa s obje strane grada zatvoreno, a zbog propasti predratne industrije, ugašeno je na hiljade radnih mjesta.

Zašto nije bilo izbora i hoće li ih biti, neki od građana su nam kazali:

Mnogi se boje da dogovora tako brzo neće biti. Pozorišni reditelj Sead Đulić naglašava:

„Jedino rješenje je ovdje ili sila izvana ili sila iz naroda. Kakva će to sila biti, pendrekom, palicom ili glasačkom mašinom... Ali ovo treba pomesti, jer više stvarno nema smisla.“

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG