Dostupni linkovi

logo-print

Mostar: Do juče preko nišana, sada na zajedničkom poslu


Sa ceremonije u Mostaru

Sa ceremonije u Mostaru

Bivši pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) sa šireg područja Mostara, koji su prije 20 godina bukvalno pucali jedni u druge, krenuli su zajedno graditi novu budućnost, i to uz pomoć Vlade susjedne Republike Hrvatske.

Naime, hrvatski ministar branitelja Predrag Matić potpisao je u Mostaru ugovore o sufinansiranju sa predstavnicima tzv. braniteljskih/boračkih zadruga iz Hercegovine, u kojima će se bivši borci baviti pretežno poljoprivrednom proizvodnjom. Kako je rekao ministar Matić, riječ je o konceptu braniteljskih/boračkih zadruga, koji se u Hrvatskoj pokazao kao izuzetno uspješan, te to dobro sjeme - kako se izrazio - žele posijati i u BiH.

U Hrvatskoj kažu kako Ministarstvo branitelja već deset godina provodi uspješan projekat braniteljskog zadružnog poduzetništva. Osnovni cilj je zapošljavanje bivših boraca, ali se postižu i snažni ekonomski, te uspjesi u području resocijalizacije bivših boraca. Ministar branitelja Predrag Matić ističe da su zadrugari najpozitivnija braniteljska priča nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj:

„Gdje god su zadrugari, gdje god su zadruge nema problema. Nikakvih. Nema samoubojstava, nema obiteljskog nasilja, nema alkoholizma, nego ima samo pozitivne priče, pozitivne energije, rada, doprinosa. To su dečki koji su nakon rata, kada su ostavili puške, shvatili da njih njihova domovina i dalje treba i da oni nisu za staro željezo - i prihvatili su se posla“, kaže Matić.

Potpisivanje u Mostaru

Potpisivanje u Mostaru

Tako u Hrvatskoj danas postoji 550 zadruga, a preko 450 njih koristilo je sredstva Ministarstva branitelja.

Ta dobra ideja prenosi se i u BiH. Programom Vlade Hrvatske u oktobru i novembru ove godine proveden je javni poziv za sufinansiranje rada zadruga u Federaciji BiH. Rezultat je potpisivanje ugovora sa tri zadruge, ukupne vrijednosti 210.000 kuna, što je oko 27,5 hiljada eura.

Kako je ranije najavljivano, Vlada Hrvatske nije podržala samo zadruge koje su pokrenuli pripadnici HVO-a.

„Posebno sam zadovoljan i sretan što su u jednoj od ove tri zadruge danas, koje Ministarstvo branitelja sufinancira, pripadnici Armije BiH, jer kao što je rekao general Gotovina - rat je iza nas, okrenimo se budućnosti“, poručio je ministar Matić.

Ideju zadrugarstva i zajedničkog djelovanja još ranije su u izjavama za Radio Slobodna Evropa podržali predstavnici zvaničnih braniteljskih/boračkih organizacija HVO-a i Armije BiH.

“Da mi zajednou prijektima krenemo i prema Republici Hrvatskoj i prema Ministarstvu branitelja u Federaciji, i prema IPA fondovima, znači da zajedno radimo, surađujemo, razmjenjujemo mišljenja i iskustva, da pomažemo jedni drugima, da bi što manje branitelja bilo na birou”, kaže predsjednik Udruge hrvatskih veterana i invalida Domovinskog rata, poznatije kao HVIDR-a, HN kantona, Zoran Zovko.

„Jedan veliki broj boračke populacije, ratnih vojnih invalida itd. je zainteresovan za projekte. Ljudi su zainteresovani da žive od svoga rada”, navodi predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Armije BiH HN kantona Arif Fazlić.

Potpisom na ugovor o sufinansiranju sa hrvatskom vladom, novac su dobile zadruge "Domovina" i "Eko Life" iz Mostara, te "Terra Futura" iz obližnjeg Blagaja. Zadruga "Domovina" će dobijeni novac iskoristiti za kupovinu zemljišta za uređenje kampa avanturističkog turizma, "Eko Life" će kupiti pumpu za vodu, izgraditi bušotinu i osigurati vodovodnu infrastrukturu za poljoprivrednu proizvodnju, a "Terra Futura" će još posaditi oko 300 stabala trešanja.

Sa ceremonije u Mostaru

Sa ceremonije u Mostaru

Predstavnici zadruga "Domovina", Branko Matošin i "Terra Futura" Nela Idriz, o pomoći Vlade Hrvatske su rekli:

„Prvo bih se zahvalio predstavnicima Ministarstva branitelja, Vladi RH, Predsjedniku Josipoviću što su saslušali i podržali naš naum.“

„Sad-zasad je to vodovodni sistem – znači navodnjavanje, sadnja i mehanizacija.“


Čini se da je i eskpertska pomoć zadrugama već osigurana. Dekanica Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Danijela Petrović rekla je kako su u toj instituciji spremni ponuditi znanje i stručnu pomoć:

„Nekada je za razvoj neke zemlje bila potrebna zemlja. Kasnije je tu ulogu preuzeo kapital, a danas kažu da je za razvoj jedne zemlje presudan čovjek i njegovo znanje.“

Veliki značaj projektu pridaju i bh. vlasti. Tako je ministar za pitanja boraca Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), sa sjedištem u Mostaru, Marinko Petrić podsjetio da u tom dijelu BiH ima oko 6.000 nezaposlenih bivših boraca:

„Mi već možemo računati da će određen broj braniteljskih zadruga uznapredovati, a kroz to i pomoći zapošljavanju razvojačenih branitelja koji se nalaze na službi za zapošljavanje.“

Štaviše, ideja se namjerava proširiti i time eventualno zaposliti još bivših boraca.

„Mislimo da u proračunu za 2014. godinu osiguramo otprilike od 20.000 do 30.000 maraka kako bismo mogli pomoći osnivanje tih zadruga - oko 3.000 treba za jednu, te mislimo da bismo sa tim sredstvima mogli napraviti desetak braniteljskih zadruga i onda aplicirati prema IPA fondovima kako bi ljudi mogli ostvariti sredstva“, kazao je Petrić.

Ipak, ministar branitelja Hrvatske Predrag Matić ističe da problema jedino može biti u plasmanu i naplati proizvoda braniteljskih zadruga. Zato su zimus u Rijeci imali sastanak sa hotelijerima iz Istre oko plasmana proizvoda zadrugara:

„Tako ćemo i ovdje krajem zime i početkom proljeća sljedeće godine negdje na području srednje Dalmacije ili južne napraviti ponovno takav sastanak u suradnji sa Ministarstvom turizma, gdje ćete, naravno, biti pozvani i vi“, poručio je Matić.

Ideja pokretanja braniteljskih/boračkih zadruga u BiH neće ostati samo u Hercegovini. Ministar Predrag Matić najavio je već za narednu godinu sličnu pomoć za takve projekte i u srednjoj Bosni i Posavini.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG