Dostupni linkovi

logo-print
Malteški vitezovi i moskovski Muzej Kremlja zatražili su od Crne Gore da im čuvenu ikonu Bogorodice Filermose ustupi za izložbu malteškog blaga, koja će ovog ljeta biti održana u ruskoj prijestonici.

Međutim, da li će relikvija neprocjenljive vrijednosti na kratko biti izmeštena iz Narodnog muzeja na Cetinju za sada je pod znakom pitanja.

Da bi želja vitezova Malteškog reda da se jedna od njihovih najvećih svetinja i jedna od četiri najčuvenije bogorodice na svijetu nađe među eksponatima na izložbi u Moskvi bila ispunjena potrebno je da to odobri Narodni muzej na Cetinju, u čijoj se “Plavoj kapeli” relikvija nalazi.

Kako nam je rekao direktor te institucije profesor Pavle Pejović, ministar kulture Branislav Mićunović dao je načelnu saglasnost za to, ali će stav Narodnog muzeja zavisiti prije svega od procjene eminentnih inostranih i domaćih stručnjaka.

"Naš stav kao institucije prema svemu ovome je veoma rezervisan. Pošto nas međunarodne konvencije na izvjestan način obavezuju da formulišemo neke uslove pod kojima bi ona eventualno mogla biti iznešena iz Crne Gore, mi smo napravili načelan dogovor da to bude u skladu sa najvećim svjetskim standardima. Apriori, nijesmo rekli da ne može biti izlagana ali je to nešto o čemu tek treba da se dogovorimo. Mi smo za ovu priču angažovali dvoje ljudi iz inostranstva – gospođu Đovanelu Feraris koja je na Katoličkom univerzitetu u Rimu doktorirala upravo na Filermosi i gopsođu Lukreciju Ungaro koja je direktorica kulturne baštine grada Rima. Znači, i ako bude išla ova priča u tom pravcu onda će uslovi biti veoma rigorozni", pojasnio je Pejović.

Potreban veliki novac i sporazum

A kako se nezvanično procjenjuje, da bi se Filermosa našla na izložbi u Moskvi organizatori bi morali da založe pravo bogatstvo: da kod Lojda na ime osiguranja deponuju 50 miliona eura i obeštete Narodni muzej u iznosu oko 80.000 eura, sve uz međudržavni sporazum dvije vlade.

Kapela u kojoj se nalazi ikona

Kapela u kojoj se nalazi ikona

Bivši direktor Narodnog muzeja, istoričar umjetnosti Petar Ćuković, za čijeg je mandata Filermosa smještena u Plavu kapelu, napominje da iako je praksa da se za velike izložbe pozajmljuju velika djela, on nije za to da se čuvena ikona iznosi sa Cetinja. Za to navodi muzeološke i konzervatorske razloge:

"Dakle, dva razloga su suštinska. Sa jedne strane zaštita, odnosno aura, mjesta u kojem je ona izložena, odnosno našeg interesa da ljudi dolaze tu da je vide a ne da se ona kreće po svijetu i ide na noge ljudima jer zbilja je u pitanju jedna van serijska stvar, ravna najvećim umjetničkim djelima. Kao što znate i ta velika umjetnilka djela se rijetko pokreću i u tom smislu mislio sam da je nama u interesu da ona se za dogledno neko vrijeme ona apsolutno ne pokreće nigdje. Sljedeći razlog je to što mislim da nju treba najprije najkompetentnije moguće obraditi pa tek onda eventualno iću u neke ovakve projekte."

Ikona bogorodice Filermosa jedna je od najznačajnih hrišćanskih relikvija, nekadašnja zaštitnica Suverenog Vojnog Malteškog Reda i ostrva Rodosa, po čijem brdu Filermo je dobila ime. Navodno je u Jerusalimu naslikao sam Jevanđelista Luka i nakon viševjekovnog putovanja po svijetu, sticajem istorijskih okolnosti 1941 dospjela je u manastir Ostrog u Crnoj Gori.

"Njena vrijednost je ogromna i po tome već kakva je njena istorija, na koji je način ona došla od Rodosa, preko Mlate, Rusije do Crne Gore. To je zbilja nešto što je fascinantno i dio hrišćanske istorije je vezan za nju. To na koji način je ona dobila svoj veoma vrijedan, ekstremno vrijedan okov sa svim tim draguljima koji na njemu postoje, to su veoma, veoma rijetke stvari u cijelom svijetu", kaže Petar Ćuković.

Crnogorske komunističke vlasti 1952. godine preuzimaju ikonu od crkve i smještaju u trezor Ministarstva unutrašnjih poslova. Tek prije nekoliko godina izvađena je iz tame depoa i izložena u za nju specijalnu projektovanu “Plavu kapelu “ u Narodnom muzeju na Cetinju, uprkos svojatanju i pokušaju preuzimanja od Srpske crkve.

Zanimljivo je da u niski rubina kojima je optočena najveći nedostaje, pa je svojevremeno kružila neprovjerena priča kako je rubin nestao u vrijeme dok je ikona čuvana u depou policije i da je završio na vratu supruge nekog od najviših funkcionera tadašnje Crne Gore.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG