Dostupni linkovi

logo-print
U okviru brojnih manifestacija što se pripremaju uz obilježavanje stote godišnjice Sarajevskog atentata, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine otvorena je nova stalna postavka. Kombinacija artefakata i umjetničkih instalacija pod nazivom "Monumentum, momentum i memento", biće dostupna publici najmanje do kraja ove godine. O postavci govori Strajo Krsmanović, direktor Galerije.
RSE: Kod vas u Umjetničkoj galeriji BiH je u toku jedna posve izazovna izložba. O čemu se zapravo radi?

Krsmanović: Kako smo i najavili na početku godine, Umjetnička galerija se aktivno uključila u sve ovo što se dešava povodom obilježavanja stote godišnjice od početka I svjetskog rata. S tim u vezi smo našu stalnu postavku prilagodili toj temi. Ta izložba se zove, Momentum, monumentum, memento i to je jedna konceptualna izložba. Izložba ideja kod koje se iz samog naslova da naslutiti o čemu se radi. Riječ je o jednom zanimljivom video radu mlade umjetnice iz Brna, iz Češke, koje, kroz taj rad, evociraju sjećanje na taj famozni pucanj iz kog je kasnije proisteklo sve to dešavanje.
RSE: Monumentum, momentum, memento, nekom zvuči čudno, nekom tek neobično, ali ipak većina možda ne zna prava značenja, posebno šta se iza čega krije i zašto. Možeš nam to po segmentima objasniti?

Krsmanović: Mi smo se pozabavili tumačenjem istorije kroz ta tri naziva. Pozabavili smo se tumačenjem tog jednog istorijskog trenutka koji je onda rezultirao nekim istorijskim promjenama. To obilježava ovaj video rad. Sa druge strane, Umjetnička galerija je u posjedu medaljona, koji je bio dio originalnog spomenika Ferdinandu i Sofiji. To je originalni medaljon i on prvi put izlazi na svjetlo dana. Tako se jedan Monument, koji je trebao da obilježi jedan događaj i dvije ličnosti, pretvorio u nešto što je istorija tretirala na drugačiji način. Nešto što je bilo u mraku depoa svih ovih sto godina, sada, kada se pojavilo, svjedoči o tom trenutku na jedan drugačiji način. U ostalom svjedoči i o nama, koji smo kao društvo uspjeli da sačuvamo jedan monument, bez obzira na ideološke promjene koje su uslijedile nakon cijelog tog događaja.
RSE: Dakle to je monument? Komad spomenika koji je bio postavljen na Latinskoj ćupriji do 1917. godine?

Krsmanović: Tako je, to je bio spomenik Francu i Sofiji. On je bio postavljen tokom I svjetskog rata i iza toga je vrlo brzo i srušen. Taj medaljon je bio sve vrijeme u našem posjedu. Tu je i bronzani spomenik Franc Jozefu, koji je također sačuvan u našem depou. I on je iznesen na svjetlo dana. Zanimljiva je priča o oba ta spomenika. Oni su u bronzi. U I Svjetskom ratu se bronza nerijetko pretapala da bi se pravile topovske cijevi, a evo jedno društvo, kakvo je bosanskohercegovačko, je kroz svoje institucije uspjelo i jedan i drugi monument da sačuva i da ga spasi. Danas su oba na svjetlu dana.

Memento je dakle sjećanje na sve to što se dešavalo. To je zapravo i kredo ove izložbe.

Medaljon sa likovima Franca Ferdinanda i Sofije. Ovo djelo čuva Umjetnička galerija BiH

Medaljon sa likovima Franca Ferdinanda i Sofije. Ovo djelo čuva Umjetnička galerija BiH

Htjeli smo napraviti konceptualnu izložbu, izložbu koja ne pokazuje toliko eksponate, koliko pokazuje samu sebe. To je sama ideja sjećanja na jedan trenutak istorije koji je kasnije tumačen na razne načine. Razumije se da ga mi ovom izložbom ne tumačimo, već ga samo prezentiramo, prije svega kroz taj video rad. Sadržaj rada je takav da gledalac, posjetilac izložbe, prolazi između šest monitora na kojima su naslikani građani Sarajeva koji prate posjetu Ferdinanda i Sofije. Čuje se pucanj i vide se njihove reakcije. Dakle, potisak istorije, reakcija na taj pucanj, reakcija na ono što je kasnije uslijedilo, na ono što su ljudi uradili sami sebi, odnosno napravili jedan strašan pogrom koji se zove I svjetski rat.

Izložba je po suštini problemska, a ne prezentativna i zbog toga je dobro na nju doći i pripremljen, odnosno sa određenim uputama, da ljudi ne bi bili razočarani. Ljudi nerijetko u galeriji očekuju štafelajno slikarstvo na zidu, a ovdje je riječ o nečemu drugom.
RSE: Ovako postavljeni artefakti, poredane instalacije, posebno dramaturgija koja sve to nosi, zaista ima jednu zanimljivu poruku, da barem prizove ljude da dođu i da vide kako bi se osjećali u trenutku pucnja?

Krsmanović: Tako je, u datom trenutku. Evo to je ta ideja. Izložba je sama po sebi ideja, nije prezentacija, niti reprezentacija, ona je problemska i ona postavlja pitanje i svako ko dođe na izložbu u prilici je da se zapita čemu to prisustvujemo u ovom momentu, na koji način evociramo sjećanje na to vrijeme. Evokacije će biti na razne načine i kroz razne manifestacije. To je jedan naš originalan doprinos koji će biti drugačiji od svih zato što je umjetnički promišljen, umjetnički propituje događaj, a ne interpretira ga istorijski i ideološki ili nekako drugačije.
RSE: Mislim da tu negdje u blizini u Muzeju grada ima izložba „Sarajevo od 1878 – 1914 godine?

Krsmanović: Tako je. Sarajevo ima svoju dokumentarnu izložbu. Mi smo u razgovoru sa Muzejom grada da napravimo jednu zajedničku prezentaciju. Svi stranci, naročito oni koji dođu u Muzej grada i vide tamo artefakte koji su dokumentarističkog karaktera, mogu doći i do nas. To nije ni fizički tako daleko. Mogu vidjeti umjetničku interpretaciju tog događaja, tako da se ukupno može steći jedan utisak.
RSE: Te dvije postavke praktično korespondiraju?

Krsmanović: Tako je. Korespondiraju i tu se stekne jedan utisak o svemu tome što se zbivalo te 1914. godine u Sarajevu.
RSE: Do kada će to trajati? Do kada će posjetioci moći da uživaju u toj postavci jer čini mi se kako ste samim rasporedom prostora ostavili dovoljno vremena?

Krsmanović: Ova izložba će biti do kraja godine. Ona je trenutno naša stalna postavka. Najmanje do kraja godine, možda i nešto duže. Sa njom u vezi je izložba koju otvaramo 28. juna, dakle na sam događaj. To je izložba savremene umjetnosti koju smo radili u saradnji sa gradom Bečom i gradom Brnom. Izložba je trenutno u Beču i zove se "Ljudsko dostojanstvo". U Sarajevu se otvara 28. juna, a nakon toga ide u Brno. Tu je opet riječ o saradnji tri grada i umjetnika savremene provenijencije iz ta tri grada, odnosno ove tri države. Izložba će biti onaj centralni događaj obilježavanja tog 28. juna. Naša nadanja su da će tu izložbu otvoriti lično predsjednik Austrije, budući da on taj dan dolazi otvoriti i koncert Bečke filharmonije u Sarajevskoj Vijećnici.
RSE: Šta će se sve moći vidjeti na toj izložbi?

Krsmanović: Opet neočekivano. To je ponovo izložba savremenih umjetnika, dakle umjetnika konceptualne provenijencije, umjetnika koji u izložbenom prostoru razmišljaju, a ne prezentiraju. To je jedna generalna ocjena. Tema je zajedničko ljudsko dostojanstvo, dakle široka tema, a učesnici su umjetnici iz Austrije, Bosne i Hercegovine i Češke Republike.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG