Dostupni linkovi

logo-print

Monopol Googla i sloboda interneta


Logo Googla ispred sjedišta kompanije u Pekingu

Logo Googla ispred sjedišta kompanije u Pekingu

Jeffrey Katz (The Wall Street Journal), prevela Ena Stevanović

Kada jedna kompanija kontrolira gotovo 82 posto globalnog tržišta pretraživanja i 98 posto mobilnog tržišta pretraživanja, vrijeme je za ozbiljne promjene.

To je pozicija u kojoj bi se voljeli naći svi polovni lideri - ogromna prva javna ponuda dionica, dominantnost na tržištu i sloboda da rade šta im je volja.

Google uživa u ovim privilegijama već gotovo deset godina. To je najpopularniji pretraživač na svijetu koji kontrolira gotovo 82 posto globalnog tržišta pretraživanja i 98 posto mobilnog tržišta pretraživanja. Njegovi godišnji prihodi su viši od prihoda 28 najsiromašnijih zemalja svijeta zajedno. Najbliži konkurent Bing je daleko iza, kako u tržišnoj vrijednosti tako i u prihodima te Google ima apsolutni monopol.

Kompanija je iskoristila svoj položaj i kreirala pravila kako bi održala svoju nadmoć na internetu, uključujući i upotrebu sofisticiranih algoritama koji rade u korist njihovih vlastitih proizvoda i usluga na štetu rezultata pretraživanja koji bi trebali biti najbitniji.

Google je toliko moćan da je Europska unija nedavno najavila da kompanija mora mijenjati svoje poslovne prakse ili se suočiti sa optužbama za kršenje zakona.

U mojoj kompaniji Nextag, koja se bavi usporedbom cijena proizvoda i usluga, redovno analiziramo razinu prometa pretraživanja koju dobijemo od Google-a. Lako je zapaziti kada Google pravi izmjene u svojim algoritmima kojim efikasno kažnjava svoje konkurente, uključujući i nas. Naši podaci koje smo 21.septembra 2011. uručili Odboru za pravosuđe bez sumnje pokazuju da je Google namjestio karte.

Kao rezultat toga, Google je umjesto pretraživača postao komercijalna stranica čiji algoritmi za pretraživanje favoriziraju produkte i usluge Google-a i onih kompanija koje daju najviše novca za oglašavanje.

Većina ljudi vjeruje da će, kad u Google upišu „mikorvalna pećnica“ ili „biciklistički šorc“ dobiti popis najrelevantnijih stranica. Ali to nije istina. Ranije je Google funkcionirao na takav način. Sada, kada neko pretražuje ove predmete,najistaknutije će biti prikazane stranice tvrtki koje plaćaju Google-u za tu privilegiju. Osim toga, Google često koristi ovu svoju ključnu uslugu kako bi promovirao svoje vlastite, manje relevantne i bitne usluge i proizvode.

Kontroliranjem toga koje kompanije, organizacije i ciljevi imaju priliku da budu izloženi, Google je postao ubojica brendova. Ukoliko Google postavi organizaciju ili tvrtku na treću stranicu rezultata pretraživanja, ili još gore na četrdesetu, to utječe na njenu budućnost. Ovaj „plašt nevidljivosti“ manje favoriziranim kompanijama je u suprotnosti sa Google-ovom prvobitnom misijom da „organizira svjetske informacije“ ili barem da ih organizira na način koji je u najboljem interesu potrošača, a ne Google-a.

Kao predsjednik kompanije za usporedbu cijena koja koristi Google-ove rezultate pretraživanja, moram otvoreno priznati da su i na nas utjecale te promjene u Google-ovoj pretraživačkoj platformi. Ranije smo imali koristi upravo od toga što smo ponudili najbolju šoping stanicu na webu i internet promet s Google-a nas je pratio u skladu s tim. Google je postavljao naše usluge u rezultatima pretraživanja ispred svojih jer su naše usluge bile bolje, i još uvijek su. Ali najnovije promjene u Google-u su daleko od pomaganja korisnicima.

Preispitati filozofiju i poslovni model

Nalazimo se u ključnom trenutku. Google već godinama pokušava monopolizirati sve načine na koje se neka tvrtka može približiti korisnicima putem interneta, bilo kroz pretraživanje, oglašavanje, e-mail ili mobilne uređaje. Ali sada kada je europski povjerenik za konkutrentnost Joaquin Almunia dao Google-u rok do 2.jula da odgovori na optužbe Europske unije za kršenje povjerenja korisnika, nadamo se da će se direktori kompanije probuditi i poduzeti korake za dobrobit slobode interneta.
Ilustracija

Ilustracija


Da sam ja gospodin Almunia, evo za šta bih se zalagao:

Prvo, Google treba transparentno pokazati način funkcioniranja svog pretraživača. Google se trenutno skriva iza šuplje priče kojom se zataškava istina. Google bi trebao jasno i na jednostavnom engleskom jeziku objaviti kada oglašivači dobijaju bolju poziciju u rezultatima pretraživanja i kada su ti rezultati u vlasništvu Google-a. A kada je usluga konkurenta najbolja za korisnike, Google bi je trebao postaviti iznad svoje vlastite usluge.

Drugo, Google bi trebao omogućiti korisnicima nepristrasan pristup informacijama, bez obzira na to koja kompanija ili organizacija posjeduje određenu uslugu. Također bi trebao omogućiti korisnicima da reduciraju broj oglasa i da označe svoje preferirane usluge u rezultatima pretraživanja.

I treće, Google bi trebao garantirati svim kompanijama jednak tretman prilikom oglašavanja, bez obzira da li se radi o njihovim konkurentima. S obzirom na njihov tržišni udio i javno opredjeljenje da će korisnicima omogućiti pristup najrelevantnijim i korisnim informacijama, Google ima obavezu da obezbijedi teren za to.

Uglavno, Google bi trebao dobro preispitati svoju filozofiju i poslovni model i zapitati se da li je ovo kompanija koju su Sergey Brin i Larry Page odlučili pokrenuti uz moto „Nemojte biti zli.“

„Nemojte biti zli“ se naravno odnosi na vrlo široko područje djelovanja. Ukoliko prestane s monopolističkim praksama, Google bi ponovo mogao krenuti u tom smjeru. Više od bilo koje kompanije, vlade ili regulatornog tijela, Google ima sposobnost da osigura da internet ostane slobodan, dinamičan i otvoren. Međutim, da bi se to desilo, njegovi direktori moraju promijeniti smjer kretanja.

*Jeffrey Katz je direktor kompanije Nextag i bivši direktor kompanija Orbitz Inc., Swissair i LeapFrog Enterprises.
XS
SM
MD
LG