Dostupni linkovi

logo-print

Dodatni uslovi EU su dobar savjet Crnoj Gori


Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori

Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori

Brisel je u petak odlučio da Crnoj Gori uslovno odobri početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, o čemu razgovaramo sa generalnim sekretarom Nevladine organizacije Evropski pokret u Crnoj Gori, Momčilom Radulovićem.

RSE: Šta je vijest lidera Evropske unije – to što smo načelno dobili pregovore ili to što prethodno moramo ispuniti uslove koji se odnose na primjenu reformi u vladavini prava?

Radulović: To je u suštini dobra vijest. Težište je i na jednoj i na drugoj strani. Dodatne uslove možemo tumačiti kao jednu vrstu dobrih savjeta šta i kako treba promijeniti u Crnoj Gori, u njenim praksama i institucijama, neformalno i u cjelini, da bi naše društvo bilo spremno za korak naprijed. Iako ima
određenih struktura koje su ovakvom formulacijom nezadovoljne, mislim da je ona refleksija jednog realnog stanja. Možda smo mogli nešto bolje da prođemo, ali čini mi se da je ovo poprilično stimulativno rješenje za Crnu Goru, ali i za evropske partnerske strukture.

RSE: Može li se sada reći da Lukšićeva Vlada, u narednim mjesecima, neće imati drugog izbora osim da preduzme ono što se od nje traži kada je riječ o vladavini prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala? To će sigurno zahtijevati odlučnost prvog ministra, koju bi morao da crpi iz stabilne političke pozicije. Može li sve to da naruši priliv evro-skepticizma, koji bi forsirale strukture u vlasti i oko nje, kojima ne odgovara dalje ispunjavanje zahtjeva Brisela?

Radulović: Alternativa postoji, ali ne bi bila dobra ni za koga. Mislim da bi bila najmanje dobra za one strukture kojima proces evropske integracije ne odgovara ili ne odgovara na duži rok. Bilo ko, ko bi sada uspio u većoj ili manjoj mjeri da zaustavi tok reformi, ili da stavlja prepreke pred Lukšićevu Vladu, mislim da bi na duži rok izgubili značajno i da bi u cilju njihovih djelovanja platili oni sami u jednom dužem periodu. Mislim da su i oni polako postali svjesni ovakvog spleta okolnosti i nadam se da u narednih šest mjeseci neće biti značajnijih trzavica na tom planu, da neće biti opstrukcija rada Lukšićeve Vlade.

Očekujem da u narednih šest mjeseci dođe do izmjena konkretnih ličnosti na čelu policije, ali i u sudstvu i tužilaštvu. Na određenim mjestima treba izvršiti značajne promjene jer bez tih personalnih promjena, čini mi se, da mnoge stvari neće biti pokrenute u Crnoj Gori. Ukoliko se to desi, ukoliko dođe do tih personalnih promjena, do osnaživanja određenih inicijativa iz tužilaštva, do završetaka određenih procesa, mislim da će to biti vrlo snažan signal za evropske strukture da smo mi spremni da krenemo dalje i da pređemo na novi nivo.

RSE: Očito EU nije bila u dovoljnoj mjeri zadovoljna nekim hapšenjima, nekim sudskim procesima, konfiskovanjima više-milionske imovine stečene kriminalom. Da li to znači da sada očekuju energičniji početak dekriminalizacije Crne Gore, koju neki zovu sanaderizacija, koja bi podrazumijevala otvaranje slučajeva korupcije i kriminala na visokom nivou? Može li sve to za posljedicu da ima turbulencije na političkoj sceni Crne Gore, prije svega na pucanje u samom DPS-u, čije pukotine mnogi odavno vide?

Radulović: Taj proces ne bih nazvao sanaderizacija. Ne može se porediti situacija u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Opštih i zajedničkih mjesta ima, ali da dođe do baš takve podudarnosti, kakvu mnogi zagovaraju, čini mi se da je to nerealno očekivanje. Nerealno je očekivati da će preko 22 godine razgradnje sistema vrijednosti i institucija da se riješi za šest mjeseci i da će sve stvari doći na svoje mjesto. Niko sa evropske strane ne očekuje da će u narednih šest mjeseci crnogorsko društvo biti uređeno i raščišćeno apsolutno i potpuno, ali se očekuje da u određenim procesima bude pomaka. Očekuje se takođe da u određenim strukturama dođe do značajnih personalnih promjena. To je ono što sam u više navrata imao prilike da čujem iz različitih struktura, bilo da su u pitanju institucije ili pojedinačne zemlje EU.

Pukotine u DPS-u su nezaustavan proces

RSE: Da li očekujete da će premijer Lukšić biti spreman za te neophodne personalne promjene?

Radulović: Iskreno se nadam jer će te personalne promjene donijeti jedan novi zamah, upravo u reformama, na kojim Lukšić sam insistira. To je nešto što će on morati da dogovori i sa strukturama unutar DPS-a. Siguran sam da unutar DPS-a ima sposobnih struktura koje su u stanju da iznesu buduće talase reformi na jedan profesionalan način, a koji možda neće izazvati tolike značajne turbulencije unutar te same partijske strukture. To je jedan izazov i DPS-u i SDP-u, da vidimo da li su one sposobne da pronađu profesionalce koji Zastava EU i Statua pravde - ilustracija

Zastava EU i Statua pravde - ilustracija

će svoj posao raditi na način da učvrste institucije, prevashodno one koje su vezane za pravosuđe i za unutrašnje poslove. Ili će možda ponovo ići na neke kompromisne varijante, koje se nikome u ovom trenutku ne bi na duži rok isplatile.

Nadam se da će premijer Lukšić, ali i ljudi koji vode DPS, imati dovoljno političke mudrosti i sposobnosti da istraju na jednom novom talasu reformi, koji ne mora da donese neke revolucionarne pomake, ali svakako nekoliko konkretnih aktivnosti, uz pokazanu volju za primjenom donesenih i usvojenih zakonskih i institucionalnih rješenja. Pukotine u DPS-u su nezaustavan proces. Mislim da su te pukotine takve da će definitivno, u jednom budućem vremenu, izazvati neke tektonske poremećaje. Može se desiti da određena dešavanja u narednih šest mjeseci te pukotine prodube, ali u kojoj mjeri, to ostaje da se vidi. Ne očekujem ništa revolucionarno ili snažno, ali svakako očekujem da se manevarski prostor uveliko suzi. U tom manevarskom prostoru ne može opstati toliki broj igrača.

RSE: Kako god bilo, možemo li reći da je Rubikon pređen i da bespovratno idemo ka ispunjavanju kriterijuma koji vode ka većoj efikasnosti državnih institucija, većoj odgovornosti političara, pa i drugačijoj percepciji običnih ljudi?

Radulović: Svakako da se može reći da je u najvećoj mjeri taj Rubikon pređen. Smatram da su vladajuće strukture u Crnoj Gori odavno već u takvoj poziciji da njihov značajniji korak nazad, može samo da vodi u provaliju. Mislim da su pojedine strukture toga svjesne i da se sada ipak pronalazi modalitet da taj korak naprijed ne bude preskup za one strukture koje su do sada apsolutno favorizovale proces evropske integracije, a koje možda mogu imati premišljanje o tome kuda bi sljedeći koraci mogli da odvede.

RSE: Pominje se kako Evropa već formira svoje timove za pregovore sa Crnom Gorom u okviru poglavlja 23 i 24. Iz kojih struktura bi trebali da budu članovi crnogorskog pregovaračkog tima, koji bi u međuvremenu, valjda, trebao da se formira?

Radulović: Vlada mora imati ključnu i dominantnu ulogu u cijelom procesu. U to će biti uključeni i eksperti iz različitih sektora civilnog društva, a tim se podrazumijevaju i univerziteti i sindikati i nevladine organizacije i strukovna okruženja. To su one strukture koje svojim doprinosima mogu dati novi kvalitet da se interesi Crne Gore definišu na što je moguće bolji način. Samo tako definisani interesi, koji odražavaju interese kompletnog društva, mogu biti na dobar način branjeni i odbranjeni u tim pregovorima. U jednoj takvoj konstalaciji odnosa, društvo mora biti jedinstveno, Vlada mora dobro osluškivati puls svih društvenih struktura, dati prostor i profesionalcima i ekspertima da na najbolji način definišemo ove interese. Bitno je da smo imali do sada obećanje i premijera i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija, da će strukture cijelog društva biti uključene na ovaj ili onaj način u proces pregovaranja. Iskreno se nadam da niko iz vladajućih struktura neće gledati na doprinos civilnih struktura kao na eventualnu opasnost, već kao na jedan otvoren društveni dijalog o tome kakav je najbolji način da zaštitimo naše interese i budućnost Crne Gore i njenih građana.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG