Dostupni linkovi

logo-print

"Moja ratna priča" - o iskustvima sa obje strane


Korice knjige "Moja ratna priča"

Korice knjige "Moja ratna priča"

„Moja ratna priča“ naziv je nedavno objavljene knjige novinara Cvjetka Udovičića koji je tokom rata u BiH u opkoljenom Sarajevu bio pripadnik Armije BiH, a potom je nosio i uniformu Vojske Republike Srpske. Ova knjiga oslobođena je bilo kakve politike ili političke propagande.

„Bivše zaraćene strane u BiH imaju svoje datume o tome kada je počeo rat. Moj datum početka rata ostao je zapisan na pogužvanoj voznoj karti koju sam kupio 28. aprila 1992. u Zenici. To je moje posljednje putovanje Jugoslovenskim željeznicama, od Zenice do Sarajeva. Bio je to jedan od posljednjih vozova koji je tada stigao do sarajevskih perona.“ - ovako svoju ratnu priču počinje novinar Cvjetko Udovičić.

„Prepičavam u knjizi preživljavanje, ratovanje, ratni put u Armiji BiH, od prijema, poziva, do ratovanja u rovu, do godina kad su granate padale, kad se živjelo u Sarajevu kako se živjelo. O tome je napisano mnogo knjiga, snimljeno mnogo emisija, a ovo je jedna intimna, ljudska priča o onome šta sam meni lično dešavalo, bez ikakvih ideoloških primjesa, politike ili bilo čega drugog. Teško je reći u nekoliko rečenica šta mi se dešavalo. Desio mi se rat“, kaže autor.

Udovičić je u Sarajevu pod opsadom, gdje je bio pripadnik Armije RBiH, ostao do kraja maja 1994. godine, kada je prešao na srpsku stranu. Nakon hapšenja i bezbjednosnih provjera, Udovičić je ponovo postao vojnik, ali na drugoj strani. Kasnije je uhapšen zbog sumnji da se bavi špijunažom za stranu sa koje je pobjegao:

„Znači iz 102. brigade Armije BiH odjednom se nalazim u Ilidžanskoj brigadi Vojske RS. Kasnije ću biti uhapšen, provesti 200 dana u zatvoru, na raznoraznim ispitivanjima.“

Na koricama ove knjige nalazi se fotografija zapaljene zgrade sarajevskog Oslobođenja, koja nije slučajno izabrana, objašnjava Udovičić.

„Nedaleko od te zgrade bila je linija razdvajanja između Armije BiH i Vojske RS. Ja sam bio i na jednoj i na drugoj strani, znači mogao sam da vidim ovu uništenu zgradu i sa jedne i sa druge strane, a po profesiji sam novinar, tako da ima simbolike u samoj naslovnici ove knjige“, pojašnjava Udovičić.

"Ne živim u iluzijama"

Udovičićeva neobična ratna priča o iskustvima sa obje zaraćene strane oslobođena je bilo kakve politike ili političke propagande i prati sudbinu jedne ratom razorene mladosti, kazao je na promociji književnik iz Doboja Pavle Stanišić.

„Mislim da je vrijednost ovoga djela u tome što je pisano baš kao prvo – iskreno, bez ikakvih nadogradnji literarnih, stilskih. Pisano je iz duše“, kazao je Stanišić.

Knjige u kojim se iznose ratna iskustva mogu biti i dragocjeno štivo u procesu suočavanja sa ratnom prošlošću, kaže profesor istorije iz Doboja Džemil Suljkanović.

„Dobro je da ima tih knjiga. Prije svega, da se ne zaboravi taj period. Međutim, treba realistički postupati, pisati realno šta je bilo. Oni ljudi koji nisu prošli ratne golgote preuveličavaju stvari, tumače onako kako njima odgovora, odnosno kako im je možda naloženo u nekom trenutku.“

Stariji građani Doboja kažu da im nije mrsko čitati knjige u kojima su opisani ratni događaji, dok one mlađe takva literatura uglavnom ne interesuje.

Autor Cvjetko Udovičić kaže da je ipak napisao knjigu za generacije koje dolaze.

„Ne živim u svijetu iluzija da kažem da knjige mogu promijeniti svijet. Želim samo da moja knjiga bude zrnce jedne istine koja će nekome, negdje, možda nekad ukazati na nešto loše što se desilo kako nam se zaista ne bi događale slične stvari u budućnosti“, rekao je Udovičić.

***************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG