Dostupni linkovi

logo-print

Moguć uspjeh i uz loš poslovni ambijent


Fabrika cementa Kakanj

Fabrika cementa Kakanj

Protesti radnika, zatvorene fabrike, devastirana oprema bosansko-hercegovačkih preduzeća koja su u bivšoj državi zapošljavala na hiljade radnika - slika je bosanskohercegovačke privrede u godinama nakon rata.

Ipak, brojni su primjeri preduzeća koji u Bosni i Hercegovini zapošljavaju, investiraju i izvoze. I pored nefunkcionalne države, kao što je BiH, te firme su uspjele.

Prvi primjer je Fabrika cementa Kakanj. Fabrika koja je osnovana još 1978. postala je primjer uspješne privatizacije u BiH. Danas zapošljava 400 radnika, kaže direktor Branimir Muidža:

„Od jedne kompanija koja je 2000. godine bila u privatizaciji i u minusu i koja je imala negativnu percepciju javnosti radi prašenja i uticaja na okoliš, u samo nekoliko godina smo uspjeli preći jedan veliki i težak put ka kompaniji koja danas posluje po svim kriterijima i EU standardima, kako u proizvodnom procesu, tako i sa svojim proizvodima i uslugama. Kada je Haidelberg Cement otkupio tvornicu, u prvih 60 dana tvornica je bila zaustavljena upravo zbog tih okolišnih problema. Onda se suočio, kao i svi strani investitori u BiH, sa jako puno administrativnih barijera.”

U cementari Kakanj, 34 godine radi Esad Bečić. Iduće godine odlazi u penziju i kaže da je zadovoljan uslovima rada:

„Uslovi rada se ne mogu porediti. Ipak su mnogo unaprijeđeni u svim dijelovima tvornice. Tvornica je modernizovana i zaposlenicima je manji teret. Redovne su plate i sve drugo što ide uz plate.”

Ništa se ne prepušta slučaju

Fabrika higijenskih proizvoda Violeta iz Gruda, počela je sa proizvodnjom prije desetak godina i već je postala prepoznatljiv bosanskohercegovački brend, kaže predsjednik uprave, Violeta Petar Ćorluk.

Violeta ima više od 300 proizvoda, 700 uposlenih u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, sa ukupnim prihodom oko 180 miliona KM.

„Tko očekuje da nešto bude lako, onda ti uopće ne kreću ni u kakav biznis. a posebno ne u proizvodnju. Mi smo svjesni da će biti teško, s tim da je tu vrlo bitno pogoditi točan omjer kvalitete i cijene. Mi imamo kvalitetu proizvoda i visoke standarde. Uzeli smo i educirali najbolje tehnologe koje ne prepuštaju ništa slučaju”, kaže Petar Ćorluk.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U ovim teškim i kriznim vremenima opstalo je i građevinsko poduzeće Luciana iz Lukavca. Vlasnik Josip Božić kaže da je ovo preduzeće trebalo uložiti dodatne napore kako bi opstalo na tržištu.

„Sigurno je da se kriza, htjeli mi to ili ne htjeli, direktno i indirektno odražava na Bosnu i Hercegovinu. Mi se nadamo da ćemo se održati na tržištu u djelatnosti u kojoj jesmo. Ima interesovanja za naše stanove i prepoznati smo kao jedan siguran i kvalitetan partner. Zato sada imamo posebnu zadaću da to održimo i u budućnosti. Država ima puno političkih problema tako da mislim da smo mi na tom privrednom gospodarskom planu zakinuti od države jer vidimo da se puno više priča o nekim političkim događanjima i aktivnostima”, kaže Josip Božić.

Vladajuće strukture, tvrde poslovni ljudi, ne pomažu u dovoljnoj mjeri razvoju privrede u BiH. Brojne su administrativne prepreke za pokretanje biznisa, a samo najuporniji uspiju opstati na tržištu.

To je, prema mišljenju ekonomskog stručnjaka Miloša Todorovića, između ostalog, recept za preživljavanje u krizi.

„Poprilično je teško u našim uslovima opstati kao privrednik. Mi uglavnom imamo mala i srednja preduzeća i par velikih. Zaista nije lako uspjeti ni na domaćem a pogotovo na stranom tržištu, a zaista imamo primjera firmi koje su to uspjele, prije svega upornošću jer mnogi od tih privrednika nisu bili spremni da odustanu. Ako bi gledali okruženje i kod nas, kakav je ambijent za posao, onda bi vrlo vjerovatno većina ljudi već u ranoj fazi odustala od toga. A drugo, te firme su ipak konstantno ulagale, a to konstantno ulaganje podrazumijeva ulaganje u opremu, u tehnologiju i u ljude jer bez njih firma svakako ne funkcioniše”, zaključuje Todorović.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG