Dostupni linkovi

logo-print

Mogu li građani spasiti Imunološki zavod?


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Imunološki zavod u Zagrebu još je jedna u nizu hrvatskih tvrtki koje su pred propašću zbog lošeg gospodara – hrvatske politike unazad četvrt stoljeća. Međutim, po nečemu je specifičan – radi se o strateškoj tvrtci koja uz dobro vođenje ima izvrsnu budućnost, a pojavila se i jedna građanska inicijativa koja radi na tome da dionice Imunološkog zavoda otkupe – hrvatski građani, kojih se do sada javilo oko 7.000.

Je li moguće usprkos indolenciji vlasti, podmetanjima velikih farmaceuta i posvemašnjoj malodušnosti koja je zaokupila previše hrvatskih građana spasiti tvrtku koja – ako joj se s leđa skine težak teret nataložen u četvrt stoljeća lošeg upravljanja – može Hrvatskoj, ali i svjetskom tržištu osigurati kvalitetna i ne preskupa cjepiva, serume i krvne derivate? Inicijativa građana okupljena oko tvrtke Visia Croatica tvrdi da može. Pozvali su građane da daju novac - od 100 kuna naviše - za otkup Imunološkog zavoda i dan prije 25. ožujka, krajnjeg roka za davanje obvezujućih ponuda i jamstva sakupili su milijun i po kuna, tri puta više od potrebnog iznosa jamstva koje se uplaćuje uz obvezujuću ponudu. Jedan od inicijatora ove akcije i istovremeno jedan od uplatitelja, telekomunikacijski stručnjak Đuro Lubura za naš radio kaže:

„Mi imamo ambiciju biti odgovoran vlasnik, upravo ono što država sve ove godine nije bila. Jer, da je država bila odgovoran vlasnik, do prodaje Imunološkog zavoda nikada ne bi došlo. To bi bila iznimno profitabilna i svjetski poznata tvrtka, a ne na koljenima kao danas. Naša je ambicija da s pozicije vlasnika odaberemo stručnu i odgovornu upravu koja će po svim pravilima gospodariti Imunološkim zavodom, u interesu onih koji su uložili novac, ali i u interesu zdravlja svih građana u Republici Hrvatskoj.“

Imunološki zavod izgubio je licencu za proizvodnju bakterijskih cjepiva i krvnih pripravaka, krajem godine istječe licenca za proizvodnju virusnih cjepiva. U Zavodu postoje ljudi i know-how za proizvodnju cjepiva protiv tetanusa, tuberkuloze, difterije, hripavca, bjesnoće… Prošlog je ljeta ponestalo njihovog seruma protiv ugriza opasnih pauka i otrovnih zmija, pa je uvezena interventna količina. Umjesto 25 eura po dozi, plaćeno je 500 eura, dakle 20 puta više. Tko je za cijelu priču odgovoran? Đuro Lubura tvrdi:

„Bila je kombinacija neznanja i osobnih interesa, jer je to – po mom mišljenju – jedino logično objašnjenje kako se tako profitabilna tvrtka, iznimno uspješna i sa stodvadesetgodišnjom poviješću, može dovesti na ovako niske grane kao što je danas.“

Neodgovornost, svjesna namjera, nepažnja – tako i šibenski odvjetnik i stečajni upravitelj Ivan Rude, poznat po tome što u stečajevima koje vodi zaposlene tretira kao ljudska bića, tumači tragičnu situaciju u kojoj se Imunološki zavod našao. I on je među inicijatorima skupljanja novca za otkup Imunološkog zavoda, a -koji je njegov motiv?

„Ta krv koja služi za preradu, koja služi za djelatnost Zavoda, prikupljena je temeljem dobrovoljnog davanja krvi velikog dijela građana Hrvatske. I smatram, a to je i moj glavni motiv, da ne može biti krv naša, a profit vaš. Inicijatori, nas sada ima cirka oko 7.000, mi smo ti koji želimo da to ostane u vlasništvu naroda.“

Zbog loše koordinacije državnih službi, dok je trajalo dubinsko snimanje tvrtke pred davanje obvezujućih ponuda,moralo se prekinuti sa ishođenjem privremenih licenci za neke proizvode, ali to će se, nakon što se prikupe ponude, nastaviti.

Odluka o prodaji Zavoda donesena je početkom godine. Određena je početna cijena od 49,3 milijuna kuna (oko šest i po milijuna eura), a budući vlasnik mora se obavezati da će u proizvodnju uložiti bar dvostruko toliko. Osim ponude ove inicijative, očekuje se ponude tvrtke PharmaS bivšeg mliječnog tajkuna Luke Rajića i jednog nizozemskog investicijskog fonda. U slučaju da ponuda Visie Croatice ne bude prihvaćena, svim uplatiteljima novac će biti vraćen.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG