Broj nezaposlenih u Tuzlanskom kantonu raste iz dana u dan. Svjetli primjeri stižu iz poljoprivrede, jer je to branša koja vapi za radnom snagom, a pokazalo se da su mnogi uspjeli kroz privredne grane izgraditi egzistenciju i budućnost.
Igor Stojak iz Tuzle mladi je pljoprivrednik koji je prije nekoliko godina otvorio obiteljsku farmu jaja. Nije dugo trebalo da brojni trgovački lanci baš njegove proizvode prepoznaju kao kvalitet, pa je danas jedan od vodećih izvoznika jaja na bh. tržištu. Poljoprivreda se pokazala kao grana koja vapi za mladim radnim snagama.
''Bolje raditi ipak kod svoje kuće nego ići po stranim zemljama, zarađivat neke sitne novce i opet se vraćat svojoj kući te iste novce trošiti. Ko god bi se odlučio ja bih savjetovao da krene bilo šta, šta god se krene dobro je. U poljoprivredi ima izlaza i ima zarade i života'', tvrdi Igor Stojak.
Međutim, zabrinjavajuće statistike o broju nezaposlenih koji se popeo na 95.000 Tuzlanski kanton dovele su na vodeću poziciju. Zbog neadekvatne politike, koja se provodi na razini kantona, ekonomski stručnjaci i analitičari izrazili su zabrinutost.
''Nastavi li se ovakav trend možemo pored svih nedaća, štrajkova zaposlenih koji nas danas prate, očekivati socijalne buntove nezaposlenih. Takođe je realno očekivati povećan stepen migracije, iseljavanje mladih osoba sa višim stepenom obrazovanja pri čemu prije svega mislim na diplomante, magistre i doktore nauka'', ocjenjuje ekonomski analitičar Bahrija Umihanić.
Premijer Tuzlanskog kantona Sead Čaušević smatra da pogrešna politika vođena prethodnih godina koja je zakonski regulirana, ukoliko si na birou ostvaruješ pravo na zdravstveno osiguranje, dovela je na tisuće ljudi na zavode. Konkretni potezi njegove Vlade tek bi se trebali očitovati polovicom ove godine.
''Kad bi me sad pitali; a šta ste konkretno dali da se novi ljudi zaposle, ja bi rek'o gotovo ništa sa stanovišta materijalne, al' puno truda da napravimo jedan sistem koji bi u narednom periodu trebao da da odgovarajuće rezultate. Mi nećemo davat pare na način da; evo ti pare zaposli nekog, nego evo ti pare za podršku programu, evo ti pare koje će stimulisat tvoj program i u kome ćemo mi dio toga sufinansirat, evo to je otprilike nekakav stav Vlade'', kaže premijer Čaušević.
Društvo nerealnih šansi
Bez obzira na visok broj nezaposlenih iz godine u godinu na Univerzitetu u Tuzli sve je više upisanih ekonomista i pravnika, pa primjerice na Ekonomskom fakultetu u Tuzli prvu godinu sluša preko 300 studenata. Rekli su nam gdje se vide nakon studija:
''Ako ne upisati postdiplomski onda pokušati za samostalnog računovođu polagat ispit, pa tako onda...nekad u budućnosti voljela bih revizor bit pa sad...''
''Ne vidim ništa bolje, može jedino gore kako su najavili.''
''Očekujemo da ćemo završit fakultet u roku, a da nećemo imati pos'o''
''Očekujem da ćemo bit na birou i onda možda radit nešto sa srednjom školom koju sam završila.''
Sve ovo je zabrinjavajuće i za sociologe. Istaknuti profesor Srđan Vukadinović smatra da je ovakvo beznađe bh društvo dovelo na rub egzistencije i napravilo ga siromašnim u svim segmentima.
''Živimo u jednom društvu koje je društvo potpuno nerealnih šansi, nerealnih u smislu zapošljavanja, u smislu sticanja sigurnosti neke egzistencije, jer na jednoj strani imamo potpuni pad privredne aktivnosti i novih investicija, a na drugoj strani imamo potpuno povećan neplanski upis ljudi na fakultete, a na trećoj strani imamo potpuno neracionalno i nerazumno davanje sredstava za navodna upošljavanja, pripravnika, a ustvari zapravo samo određene zablude gdje mladim ljudima koji bi se možda u međuvremenu i snašli za neko trajnije rješenje, a ne samo z rješenje od 12 mjeseci'', ocjenjuje Srđan Vukadinović.
Ekonomski analitičar Bahrija Umihanić, koji već niz godina prati razvoj poduzetništva u Tuzlanskom kantonu, smatra da je upravo šansa za vlast stimulirati male poduzetnike koji su do sada najviše povukli ljudi s biroa.
''Formalni sistem obrazovanja u Tuzlanskom kantonu, kao u ostalom i u cijeloj BiH, po inerciji produkuje obrazovne i stručne profile koji najčešće ne mogu naći zaposlenje u poslovnom sektoru. Poslovni sektor se žali na nekompetentnost stručnjaka i učenika i tvrdi kako imaju bazična znanja, ali ne i potrebne vještine za obavljanje poslova što je zapravo nedostatak obrazovnog sektora. Potrebno je pitanju usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada u Tuzlanskom kantonu pristupiti reformski na način da u ovaj proces hitno trebaju biti involvirani svi potencijalni sudionici kako bi se zaustavilo produbljivanje krize'', smatra Umihanić.
Ekonomski analitičari predviđaju da će nezaposlenost rasti sve do 2015. godine, a u ovoj godini broj bi mogao doseći maksimalnu cifru. Privreda nije prestruktuirana, a njenu okosnicu i dalje čine velika podizeća nastala prije nekoliko desetljeća koja su danas uglavnom ugašena ili pod stečajem. Uz to bh konkurentnost i dalje je niska, oporavak investicija vrlo upitan, a javni dug i državni deficit veoma visoki.
Igor Stojak iz Tuzle mladi je pljoprivrednik koji je prije nekoliko godina otvorio obiteljsku farmu jaja. Nije dugo trebalo da brojni trgovački lanci baš njegove proizvode prepoznaju kao kvalitet, pa je danas jedan od vodećih izvoznika jaja na bh. tržištu. Poljoprivreda se pokazala kao grana koja vapi za mladim radnim snagama.
''Bolje raditi ipak kod svoje kuće nego ići po stranim zemljama, zarađivat neke sitne novce i opet se vraćat svojoj kući te iste novce trošiti. Ko god bi se odlučio ja bih savjetovao da krene bilo šta, šta god se krene dobro je. U poljoprivredi ima izlaza i ima zarade i života'', tvrdi Igor Stojak.
Međutim, zabrinjavajuće statistike o broju nezaposlenih koji se popeo na 95.000 Tuzlanski kanton dovele su na vodeću poziciju. Zbog neadekvatne politike, koja se provodi na razini kantona, ekonomski stručnjaci i analitičari izrazili su zabrinutost.
"Realno je očekivati povećan stepen migracije, iseljavanje mladih osoba sa višim stepenom obrazovanja', ocjenjuje ekonomski analitičar Bahrija Umihanić.
''Nastavi li se ovakav trend možemo pored svih nedaća, štrajkova zaposlenih koji nas danas prate, očekivati socijalne buntove nezaposlenih. Takođe je realno očekivati povećan stepen migracije, iseljavanje mladih osoba sa višim stepenom obrazovanja pri čemu prije svega mislim na diplomante, magistre i doktore nauka'', ocjenjuje ekonomski analitičar Bahrija Umihanić.
Premijer Tuzlanskog kantona Sead Čaušević smatra da pogrešna politika vođena prethodnih godina koja je zakonski regulirana, ukoliko si na birou ostvaruješ pravo na zdravstveno osiguranje, dovela je na tisuće ljudi na zavode. Konkretni potezi njegove Vlade tek bi se trebali očitovati polovicom ove godine.
''Kad bi me sad pitali; a šta ste konkretno dali da se novi ljudi zaposle, ja bi rek'o gotovo ništa sa stanovišta materijalne, al' puno truda da napravimo jedan sistem koji bi u narednom periodu trebao da da odgovarajuće rezultate. Mi nećemo davat pare na način da; evo ti pare zaposli nekog, nego evo ti pare za podršku programu, evo ti pare koje će stimulisat tvoj program i u kome ćemo mi dio toga sufinansirat, evo to je otprilike nekakav stav Vlade'', kaže premijer Čaušević.
Društvo nerealnih šansi
Bez obzira na visok broj nezaposlenih iz godine u godinu na Univerzitetu u Tuzli sve je više upisanih ekonomista i pravnika, pa primjerice na Ekonomskom fakultetu u Tuzli prvu godinu sluša preko 300 studenata. Rekli su nam gdje se vide nakon studija:
''Ako ne upisati postdiplomski onda pokušati za samostalnog računovođu polagat ispit, pa tako onda...nekad u budućnosti voljela bih revizor bit pa sad...''
''Ne vidim ništa bolje, može jedino gore kako su najavili.''
''Očekujemo da ćemo završit fakultet u roku, a da nećemo imati pos'o''
''Očekujem da ćemo bit na birou i onda možda radit nešto sa srednjom školom koju sam završila.''
Sve ovo je zabrinjavajuće i za sociologe. Istaknuti profesor Srđan Vukadinović smatra da je ovakvo beznađe bh društvo dovelo na rub egzistencije i napravilo ga siromašnim u svim segmentima.
Profesor Srđan Vukadinović smatra da je ovakvo beznađe bh društvo dovelo na rub egzistencije i napravilo ga siromašnim u svim segmentima.
''Živimo u jednom društvu koje je društvo potpuno nerealnih šansi, nerealnih u smislu zapošljavanja, u smislu sticanja sigurnosti neke egzistencije, jer na jednoj strani imamo potpuni pad privredne aktivnosti i novih investicija, a na drugoj strani imamo potpuno povećan neplanski upis ljudi na fakultete, a na trećoj strani imamo potpuno neracionalno i nerazumno davanje sredstava za navodna upošljavanja, pripravnika, a ustvari zapravo samo određene zablude gdje mladim ljudima koji bi se možda u međuvremenu i snašli za neko trajnije rješenje, a ne samo z rješenje od 12 mjeseci'', ocjenjuje Srđan Vukadinović.
Ekonomski analitičar Bahrija Umihanić, koji već niz godina prati razvoj poduzetništva u Tuzlanskom kantonu, smatra da je upravo šansa za vlast stimulirati male poduzetnike koji su do sada najviše povukli ljudi s biroa.
''Formalni sistem obrazovanja u Tuzlanskom kantonu, kao u ostalom i u cijeloj BiH, po inerciji produkuje obrazovne i stručne profile koji najčešće ne mogu naći zaposlenje u poslovnom sektoru. Poslovni sektor se žali na nekompetentnost stručnjaka i učenika i tvrdi kako imaju bazična znanja, ali ne i potrebne vještine za obavljanje poslova što je zapravo nedostatak obrazovnog sektora. Potrebno je pitanju usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada u Tuzlanskom kantonu pristupiti reformski na način da u ovaj proces hitno trebaju biti involvirani svi potencijalni sudionici kako bi se zaustavilo produbljivanje krize'', smatra Umihanić.
Ekonomski analitičari predviđaju da će nezaposlenost rasti sve do 2015. godine, a u ovoj godini broj bi mogao doseći maksimalnu cifru. Privreda nije prestruktuirana, a njenu okosnicu i dalje čine velika podizeća nastala prije nekoliko desetljeća koja su danas uglavnom ugašena ili pod stečajem. Uz to bh konkurentnost i dalje je niska, oporavak investicija vrlo upitan, a javni dug i državni deficit veoma visoki.
