Da je Crnogorcima mobilni telefon odavno postao nasušna potreba dobro je poznato. Ipak, iznenadila je činjenica da je Crna Gora po broju pretplatnika mobilne telefonije na čak 9. mjestu u svijetu. Samo osam mjesta ispred nas je Hong Kong, a iza nje daleko su se našle sve zemlje Balkana, uključujući i Hrvatsku, koja je odnedavno članica Evropske unije.
Iako smo duboko zakoračili u sferu modernih tehnologija, većina ljudi u svijetu i dalje koristi najmanje jedan mobilni telefon. Posljednja istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma, pokazala su kako ipak postoje ogromne razlike u broju telefona koji se koriste od zemlje do zemlje.
Tako je od država Balkana najviše mobilnih pretplatnika u Crnoj Gori, gdje je zabilježeno 178 na 100 stanovnika, što bi značilo kako je u prosjeku jedna osoba pretplaćena na gotovo dva mobilna aparata.
Sa druge strane istraživanje pokazuje da postoje zemlje u regionu, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, u kojima značajan broj stanovnika uopšte ne posjeduje mobilni telefon.
Da je Crnogorcima mobilni miliji nego drugima u regionu ne spori psiholog i komunikolog Radoje Cerović ali napominje da su na statistički podatak najprije uticali praktični razlozi potrošača u Crnoj Gori.
"To što je struktura ponude crnogorskih operatera veoma razuđena i veliki broj paketa čini da ljudi danas u vremenima ekonomske krize, pogotovo oni koji imaju rođake u dijaspori koriste puno ne toliko telefona koliko kartica koje shodno različitim paketima ponude nude određene pogodnosti tako da pokušavaju na taj način da optimizuju troškove mijenjajući kartice i koristeći više mobilnih telefona", kaže Cerović.
A koliko posjeduju mobilnih telefona i koliko su im neophodni, pitali smo same građane.
Statusni simboli
Da li smo mi narod koji pretjerano voli da komunicira ili praćenje sve novijih i novijih inovacija na tržištu mobilne telefonije i kupovina sve savremenijih aparata, više govori o mentalitetu, snobizmu crnogorskih građana? Je li zavisnost od moderne tehnologije uključujući mobilnu telefoniju, prerasla u opsesivnu potrebu koja se ravna sa egzistencijalnom i gdje je mobilni aparat postao neka vrsta modernog fetiša?
Sociolog Ivan Radojičić prije govori o tzv. adaptivnom kapacitetu, odnosno izraženoj sklonosti Crnogoraca da se brzo prilagode novim uslovima života i društvenim tokovima.
"Smatram da je to jedna od najtipičnijih karakternih crta. Samo ću podsjetiti da smo mi kroz istoriju i kroz razne sisteme i kada je bio komunizam bili najžeći komunisti u bivšoj Jugoslaviji, kada su bile revolucije Crnogorci su bili predvodnici tih revolucija, kada su smjenjivani sistemi i putem ulice i nazovimo demokratskim sistemima rada i glasanja. Svaki put su Crnogorci bili ti koji su bili prvaci u tim nazovimo ih promjenama. Tako da mislim da je ta osobina crnogorskog društva koju prati prenaglašenost, prelazak te granice pristojnosti i odsustvo dobrog ukusa nešto što je ta naša karakteristika koju treba da mijenjamo i pretvaramo to loše u nešto dobro", smatra Radojičić.
Psiholog Radoje Cerović pak zaključuje kako mobilni telefon u Crnoj Gora i dalje igra ulogu statusnog simbola, kao što su to u prošlosti bile neke druge stvari.
"Crna Gora je jedan veoma hijerarhizovani sistem, iako je nezahvalno govoriti o kulturi nacija na tako globalan način, teško je provesti istraživanje. Ali taj veoma hijerarhizovani sistem u kojem se veoma drži do statusnih simbola je nešto što nije sadašnja Crna Gora i što je vjerovatno kroz vijekove prisutno u Crnoj Gori. To je bila jedna od najsiromašnijih zemalja sa jednom od najskupljih narodnih nošnji. Oružje koje se tada posjedovalo moralo je da bude ukrašeno najskupljim mogućim ukrasima kao što je sedef. Tako da automobile i mobilni telefoni i ta neka vidljiva tehnologija su danas u Crnoj Gori i dalje nesrazmjerne sa onim što je kupovna moć stanovništva", navodi Cerović.
Iako smo duboko zakoračili u sferu modernih tehnologija, većina ljudi u svijetu i dalje koristi najmanje jedan mobilni telefon. Posljednja istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma, pokazala su kako ipak postoje ogromne razlike u broju telefona koji se koriste od zemlje do zemlje.
Tako je od država Balkana najviše mobilnih pretplatnika u Crnoj Gori, gdje je zabilježeno 178 na 100 stanovnika, što bi značilo kako je u prosjeku jedna osoba pretplaćena na gotovo dva mobilna aparata.
Sa druge strane istraživanje pokazuje da postoje zemlje u regionu, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, u kojima značajan broj stanovnika uopšte ne posjeduje mobilni telefon.
Da je Crnogorcima mobilni miliji nego drugima u regionu ne spori psiholog i komunikolog Radoje Cerović ali napominje da su na statistički podatak najprije uticali praktični razlozi potrošača u Crnoj Gori.
"To što je struktura ponude crnogorskih operatera veoma razuđena i veliki broj paketa čini da ljudi danas u vremenima ekonomske krize, pogotovo oni koji imaju rođake u dijaspori koriste puno ne toliko telefona koliko kartica koje shodno različitim paketima ponude nude određene pogodnosti tako da pokušavaju na taj način da optimizuju troškove mijenjajući kartice i koristeći više mobilnih telefona", kaže Cerović.
A koliko posjeduju mobilnih telefona i koliko su im neophodni, pitali smo same građane.
Statusni simboli
Da li smo mi narod koji pretjerano voli da komunicira ili praćenje sve novijih i novijih inovacija na tržištu mobilne telefonije i kupovina sve savremenijih aparata, više govori o mentalitetu, snobizmu crnogorskih građana? Je li zavisnost od moderne tehnologije uključujući mobilnu telefoniju, prerasla u opsesivnu potrebu koja se ravna sa egzistencijalnom i gdje je mobilni aparat postao neka vrsta modernog fetiša?
Sociolog Ivan Radojičić prije govori o tzv. adaptivnom kapacitetu, odnosno izraženoj sklonosti Crnogoraca da se brzo prilagode novim uslovima života i društvenim tokovima.
"Smatram da je to jedna od najtipičnijih karakternih crta. Samo ću podsjetiti da smo mi kroz istoriju i kroz razne sisteme i kada je bio komunizam bili najžeći komunisti u bivšoj Jugoslaviji, kada su bile revolucije Crnogorci su bili predvodnici tih revolucija, kada su smjenjivani sistemi i putem ulice i nazovimo demokratskim sistemima rada i glasanja. Svaki put su Crnogorci bili ti koji su bili prvaci u tim nazovimo ih promjenama. Tako da mislim da je ta osobina crnogorskog društva koju prati prenaglašenost, prelazak te granice pristojnosti i odsustvo dobrog ukusa nešto što je ta naša karakteristika koju treba da mijenjamo i pretvaramo to loše u nešto dobro", smatra Radojičić.
Psiholog Radoje Cerović pak zaključuje kako mobilni telefon u Crnoj Gora i dalje igra ulogu statusnog simbola, kao što su to u prošlosti bile neke druge stvari.
"Crna Gora je jedan veoma hijerarhizovani sistem, iako je nezahvalno govoriti o kulturi nacija na tako globalan način, teško je provesti istraživanje. Ali taj veoma hijerarhizovani sistem u kojem se veoma drži do statusnih simbola je nešto što nije sadašnja Crna Gora i što je vjerovatno kroz vijekove prisutno u Crnoj Gori. To je bila jedna od najsiromašnijih zemalja sa jednom od najskupljih narodnih nošnji. Oružje koje se tada posjedovalo moralo je da bude ukrašeno najskupljim mogućim ukrasima kao što je sedef. Tako da automobile i mobilni telefoni i ta neka vidljiva tehnologija su danas u Crnoj Gori i dalje nesrazmjerne sa onim što je kupovna moć stanovništva", navodi Cerović.
