Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sačinilo je operativni plan za ispunjavanje potrebnih aktivnosti za izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine na tržište Evropske unije. Cilj je ispuniti te obaveze do 1. srpnja kada Hrvatska ulazi u EU, jer podsjećamo, više od polovice izvoza mlijeka iz BiH otpada na izvoz u Republiku Hrvatsku. Uporedo sa izradom plana za izvoz mlijeka, bh. institucije to rade i za druge proizvode animalnog porijekla.
Da bi se osigurao nesmetani izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine na tržište Europske unije, nepohodno je ispuniti ukupno 33 obveze, ističu predstavnici bh. vlasti. Ove obveze trebaju ispuniti državne agencije, entitetska ministarstva poljoprivrede, kao i sami prerađivači mlijeka. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže da se na taj način želi što prije omogućiti izvoz bh. brendova na tržište EU.
„Zaista smatram da više sakrivanja nema. Naša je namjera da tačno identifikujemo preostale obaveze, da tačno identifikujemo nosioce aktivnosti i rokove koji treba da se ispune. Ja sam optimista i mislim da, bez obzira na kratke rokove, imamo mogućnosti da tokom ove godine, ako se to ne desi 1.VII, tokom ove godine obezbijedimo da naši proizvođači mogu da izvoze u Evropsku uniju. Znači, suština ovog posla je da uspostavimo sistem, odgovoran sistem, koji će u budućnosti da odobrava objekte, odnosno proizvođače u ovom sektoru za izvoz u Evropsku uniju“, kaže Šarović.
Ministar Šarović također dodaje kako je velik dio posla u ovoj oblasti završen. Usvojen je higijenski paket, pravilnici o mikrobiološkim kriterijima za hranu, kao i pravilnici za odobravanja objekata za izvoz u Europsku uniju.
„Na inspekcijskim organima i kontrolnim organima entiteta, kantona i opština je da te pravilnike u praksi primijene kroz uspostavu lanca kontrole. Možda je to najvažnije. Od drugih pitanja mislim da je važno da uspostavimo kvalitetnu bazu podataka, registre koje će nam Misija iz Dablina sigurno tražiti. Mislim da je to to.“
Bosna i Hercegovina godišnje u Republiku Hrvatsku izvozi mlijeka u tržišnoj vrijednosti od 40 milijuna KM. Ukoliko se ne omogući izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, to bi moglo ostaviti nesagledive posljedice po bh. prerađivače mlijeka.
„1.VII taj izvoz više neće biti moguć. Ostaće nam viškovi na domaćem tržištu, vrlo će biti teško iznaći alternativna tržišta za taj proizvod i proizvođači će se dovesti u poziciju da će morati prolijevati mlijeko jer ga neće imati kome prodati. Mi u Federaciji pripremamo određene mjere da potaknemo izvoz proizvoda na druga tržišta, ali će to biti jako težak posao“, naglašava ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Jerko Ivanković-Lijanović.
Ismet Kumalić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH kaže:
„Uvijek je u ovoj zemlji bilo pameti, samo je pitanje kad je pokrenuti. Malo sporije reagujemo, ali uglavnom stignemo. Prema tome, prevazići ćemo mi ovo, na kraju krajeva, mi izvozimo i ostale proizvode u Evropsku uniju, tako da znamo šta to znači, šta to ide. Ovo je dodatno jedan napor da povećamo standarde, što je u krajnjem dobrobit i za nas i za Evropsku uniju, i za sve druge i buduće proizvođače raznih proizvoda animalnog porijekla u Bosni i Hercegovini.“
Više od 90 posto obveza moraju ispuniti institucije države BiH, a manji dio sami prerađivači mlijeka. Adin Fakić, predstavnik mljekare „Milkos“ iz Sarajeva kaže kako se eventualne posljedice nemogućnosti izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju mogu već izraziti u brojkama:
„U Bosni i Hercegovini imate 23.000 registrovanih proizvođača mlijeka. Od tih 23.000 proizvođača, oko 50 miliona litara mlijeka ide u Hrvatsku, što je ekvivalentno broju 7.000 proizvođača mlijeka. Znači, 7000 farmera puta četiri člana porodice, to je 28.000 ljudi koji direktno žive od mljekarstva u Bosni i Hercegovini a što se izvozi na područje Hrvatske.“
Ministar Šarović također dodaje da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju određen broj kompanija iz te zemlje otvoriti sjedište u Bosni i Hercegovini, što znači zadržavanje tržišta BiH i tržišta CEFTA-e.
„To jeste otvaranje novih radnih mjesta, korištenje bh. radne snage, bh. sirovina, i naravno, plaćanje poreza, doprinosa i drugih dadžbina u Bosni i Hercegovini. Takvih najava ima, takvih projekata, rekao bih, već ima, mislim da za neke od njih i znate, ali, kako se približava 1.VII, mi smo uvjereni da će ih biti i više. To je jedna vrsta novih investicija u privredu Bosne i Hercegovine“, zaključuje Šarović.
Uporedo s izradom planova aktivnosti za osiguranje izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine na tržište EU, rade se i planovi aktivnosti za druge proizvode animalnog porijekla.
Da bi se osigurao nesmetani izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine na tržište Europske unije, nepohodno je ispuniti ukupno 33 obveze, ističu predstavnici bh. vlasti. Ove obveze trebaju ispuniti državne agencije, entitetska ministarstva poljoprivrede, kao i sami prerađivači mlijeka. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže da se na taj način želi što prije omogućiti izvoz bh. brendova na tržište EU.
„Zaista smatram da više sakrivanja nema. Naša je namjera da tačno identifikujemo preostale obaveze, da tačno identifikujemo nosioce aktivnosti i rokove koji treba da se ispune. Ja sam optimista i mislim da, bez obzira na kratke rokove, imamo mogućnosti da tokom ove godine, ako se to ne desi 1.VII, tokom ove godine obezbijedimo da naši proizvođači mogu da izvoze u Evropsku uniju. Znači, suština ovog posla je da uspostavimo sistem, odgovoran sistem, koji će u budućnosti da odobrava objekte, odnosno proizvođače u ovom sektoru za izvoz u Evropsku uniju“, kaže Šarović.
Ministar Šarović također dodaje kako je velik dio posla u ovoj oblasti završen. Usvojen je higijenski paket, pravilnici o mikrobiološkim kriterijima za hranu, kao i pravilnici za odobravanja objekata za izvoz u Europsku uniju.
„Na inspekcijskim organima i kontrolnim organima entiteta, kantona i opština je da te pravilnike u praksi primijene kroz uspostavu lanca kontrole. Možda je to najvažnije. Od drugih pitanja mislim da je važno da uspostavimo kvalitetnu bazu podataka, registre koje će nam Misija iz Dablina sigurno tražiti. Mislim da je to to.“
Bosna i Hercegovina godišnje u Republiku Hrvatsku izvozi mlijeka u tržišnoj vrijednosti od 40 milijuna KM. Ukoliko se ne omogući izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, to bi moglo ostaviti nesagledive posljedice po bh. prerađivače mlijeka.
„1.VII taj izvoz više neće biti moguć. Ostaće nam viškovi na domaćem tržištu, vrlo će biti teško iznaći alternativna tržišta za taj proizvod i proizvođači će se dovesti u poziciju da će morati prolijevati mlijeko jer ga neće imati kome prodati. Mi u Federaciji pripremamo određene mjere da potaknemo izvoz proizvoda na druga tržišta, ali će to biti jako težak posao“, naglašava ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Jerko Ivanković-Lijanović.
Ismet Kumalić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH kaže:
„Uvijek je u ovoj zemlji bilo pameti, samo je pitanje kad je pokrenuti. Malo sporije reagujemo, ali uglavnom stignemo. Prema tome, prevazići ćemo mi ovo, na kraju krajeva, mi izvozimo i ostale proizvode u Evropsku uniju, tako da znamo šta to znači, šta to ide. Ovo je dodatno jedan napor da povećamo standarde, što je u krajnjem dobrobit i za nas i za Evropsku uniju, i za sve druge i buduće proizvođače raznih proizvoda animalnog porijekla u Bosni i Hercegovini.“
Više od 90 posto obveza moraju ispuniti institucije države BiH, a manji dio sami prerađivači mlijeka. Adin Fakić, predstavnik mljekare „Milkos“ iz Sarajeva kaže kako se eventualne posljedice nemogućnosti izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju mogu već izraziti u brojkama:
„U Bosni i Hercegovini imate 23.000 registrovanih proizvođača mlijeka. Od tih 23.000 proizvođača, oko 50 miliona litara mlijeka ide u Hrvatsku, što je ekvivalentno broju 7.000 proizvođača mlijeka. Znači, 7000 farmera puta četiri člana porodice, to je 28.000 ljudi koji direktno žive od mljekarstva u Bosni i Hercegovini a što se izvozi na područje Hrvatske.“
Ministar Šarović također dodaje da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju određen broj kompanija iz te zemlje otvoriti sjedište u Bosni i Hercegovini, što znači zadržavanje tržišta BiH i tržišta CEFTA-e.
„To jeste otvaranje novih radnih mjesta, korištenje bh. radne snage, bh. sirovina, i naravno, plaćanje poreza, doprinosa i drugih dadžbina u Bosni i Hercegovini. Takvih najava ima, takvih projekata, rekao bih, već ima, mislim da za neke od njih i znate, ali, kako se približava 1.VII, mi smo uvjereni da će ih biti i više. To je jedna vrsta novih investicija u privredu Bosne i Hercegovine“, zaključuje Šarović.
Uporedo s izradom planova aktivnosti za osiguranje izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine na tržište EU, rade se i planovi aktivnosti za druge proizvode animalnog porijekla.
