Dostupni linkovi

logo-print

Tema sedmice: Mladi na Balkanu u razrušenom sistemu vrijednosti


Mladi na jednom od folk koncerata, ilustracija

Mladi na jednom od folk koncerata, ilustracija

Pred par godina jedna ozbiljna istraživačka agencija, za potrebe EU, je uradila anketu među mladima Zagreba i Beograda. Obuhvaćeni su bili završni razredi osnovne i maturanti srednjih škola. Na pitanje što biste željeli biti, čime biste se htjeli baviti u budućnosti, 70 posto djevojaka je odgovorilo da bi najradije bile manekenke i udale se za fudbalera.

Opšta je pojava, i u razvijenom svijetu, ugledanje na poznate ličnosti iz muzičkog i filmskog svijeta, opsjednutost sjajem Hollywooda, svjetlima stadiona, posebno nogometnih, slikom ljudi koji imaju novce i slavu. Nije zato čudno da jedan od viceva kojeg se priča među roditeljima glasi:

Pitala učiteljica đake ko su im uzori. A djeca, redom nabrajala: Shakira, David Beckham, Justin Bieber, Selena Gomez i tako redom. Poprilično iznervirana i razočarana učiteljica odgovori: Pa dobro djeco, zar nikome od vas nije uzor, na primjer Marie Curie. A odjeljenje prasne u smijeh i kaže – Učiteljice, ne kaže se Marie Curie, nego Mariah Carey!!!

Uz sve globalne utjecaje, na mlade u balkanskim državama, rat i poraće dodatno izokreću vrijednosti. Evo što, u svakoj od balkanskih država, misle mladi o svom životu, uzorima, ciljevima i mogućnostima da se to ostvari.

Za većinu mladih u Srbiji, obrazovanje odavno nije sigurna karta za budućnost, zbog čega perspektivu počesto ne vide u sopstvenoj zemlji.

Ilustracija

Ilustracija

U razrušenom sistemu vrijednosti škola je sve manje na cijeni, a jedan od uzroka je što se na scenu vraćaju modeli slični onima iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Ipak, ima i onih, koji se uz sve teškoće, trude da uspiju sopstvenim radom, optimistična je ocjena iz teksta Zorana Glavonjića Mladi u Srbiji: Znanje se (ne) isplati.

„Lajt motiv“ većine mladih ljudi u BiH je brza zarada i lagodan život. Mladi su nezainteresovani za društvena zbivanja, obrazovanje im je posljednja stvar, a nezaposlenost osnovni problem.

Mladi u Bosni i Hercegovini tako odrastaju u društvu koje je i dalje duboko podijeljeno i bori se sa ratnom ostavštinom, piše Aida Đugum u tekstu Podijeljeno bh. društvo kroji i živote mladih.

Jedan od konkretnih primjera, gdje se oslikava nesrazmjer između objektivnih ekonomskih mogućnosti i nerealnih želja u Crnoj Gori, jeste pošast maturske večeri. Svake je godine u maju među mladima to glavna tema.

Ono što je nekada označavalo veče odrastanja i otvaranje vrata ka zrelom dobu, preraslo je u pretjerivanje svake vrste. Djeca, mladi ljudi, od roditelja traže da za njihova maturska odijela i haljine izdvoje pravo malo bogatstvo. Manje ih brine budućnost, odnosno da li će naći posao ili upisati studij, piše Predrag Tomović u tekstu Ponašanje mladih: Pretjerivanje još od maturske večeri.

Jedina država na području bivše Jugoslavije, osim Slovenije naravno, koja je sigurna članica EU, Hrvatska, polako, ali sigurno, izlazi iz nacionalističkog zanosa.

Iako mladi i u toj zemlji muku muče sa zaposlenjem ili kupovinom stana, ipak su u stanju primijetiti i druge vrijednosti. Tako su na primjer ustvrdili da je hrvatsko društvo netolerantno i još uvijek vrlo zatvoreno prema drugima i drugačijima, ocjena je iz teksta Ankica Barbir Mladinović Nedemokratični stavovi mladih u Hrvatskoj.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG