Dijalog između mladih različite vjerske i nacionalne pripadnosti po sedmi put se organizuje među studentima teologije. Pored obilaska bogomolja monoteističkih religija u glavnom gradu BiH, 30 studenata sa četiri teološka fakulteta iz Sarajeva i Foče prisustvovali su nizu predavanja, a sve sa ciljem boljeg upoznavanja drugog i razbijanja predrasuda koje mladi imaju spram svojih vršnjaka druge vjere i nacije.
Danas dvadestogodišnjaci, a početkom rata tek su bili rođeni, mladi u BiH imaju mnogo predrasuda spram svojih vršnjaka druge vjere i nacije. Većina njih je to naslijedila iz društva koje je 17 godina nakon rata etnički podijeljeno.
S druge strane, teret neprihvatanja drugog i drugačijeg neki su ponijeli i iz porodica. Takvo iskustvo imala je i studentica druge godine pravoslavnog Bogoslovnog fakulteta u Foči Jovana Jerinić.
„Sami naši roditelji su npr. takvi da nam brane da se družimo sa drugim nacionalnostima. Ja kad samo svojim roditeljima rekla da ja to ne mogu – jer nekad će mi ispasti veći prijatelj neko druge nacionalnosti nego neko moje nacionalnosti“, priča Jovana Jerinić.
Da su predrasude mladih jake, smatra i Danijel Stanić iz Kiseljaka, student Franjevačke teologije u Sarajevu.
„Zlo koje se dogodilo prije 20 godina, kad smo mi tek bili rođeni, ne smije toliko duboko prodrijeti u naše živote danas, kad dolaze nove generacije koje uopće nisu imale veze sa ratom - ja prvi. Ne smijemo dopustiti da živimo na starim bolima i starim ranama, nego moramo pomagati jedni drugima da zacijele te rane i da krenemo zajedno naprijed“, kaže Danijel Stanić.
Na osobe koje se drugačije zovu ili na drugi način propovijedaju vjeru gleda se sa određenom dozom straha. Ovakav vid predrasude izraženiji je u manjim sredinama u BiH, smatra Danijel:
„U sredinama koje su poput Sarajeva prožete trima, ili sa čak i više religija, za svaku pohvalu je što upravo u njima možemo vidjeti kako mladi još od malih nogu surađuju, druže se sa pripadnicima drugih konfesija, što je u manjim sredinama, u kojima prevladava jedna vjera, prilično nemoguće – jer tad su najveće i najjače predrasude“, smatra Danijel.
Razumjeti druge
Armina Marić, studentica druge godine Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, ističe da do sada nije imala neugodna iskustva zbog toga što nosi maramu na glavi. Čula je, kaže, da su njene prijateljice imale takvih iskustava i smatra da do takvih neugodnosti dolazi zbog nepoznavanja onog drugog.
„Osobe koje shvate, kojima objasniš da tvoja marama ne čini tebe drugačijom osobom, da ti nisi zato terorista, da si ti i dalje ista osoba koja je jednostavno odlučila da poštuje određene vjerske principe - tada te ljudi poštuju“, kaže Armina Marić.
Susreti mladih teologa idealna su prilika za upoznavanje ljudi, ali i drugih religija. Armina smatra kako su upravo oni ti od kojih bi trebao da krene proces razbijanja predrasuda o drugom i drugačijem.
„Svi smo mi mlade osobe koje imaju širok krug prijatelja kojima možemo da objasnimo kako neki pravoslavac ili neki katolik nije neko ko je mnogo drugačiji od njih i neko ko im želi zlo, da zapravo religijske vrijednosti ne trebaju biti one koje nas razdvajaju“, navodi Armina.
Međutim, nerijetko se desi da i među mladim teolozima ima onih koji ne prihavataju ljude druge vjere i nacije, kaže Jovana Jerinić:
„Hvala Bogu, ima studenata koji žele i hoće da upoznaju. Ali, nažalost, i među nama ih ima koji ne žele i koji ne daju šansu drugim nacionalnostima.“
Takva iskustva imala je i organizatorica susreta Božana Katava iz Međureligijskog vijeća BiH. Prije sedam godina jedan od učesnika nije želio ući u taksi sa grupom vršnjaka koji su bili druge vjere. Božana kaže da su danas nove generacije puno otvorenije i zainteresovanije za upoznavanja drugih:
„Prije smo mogli primijetiti da imaju dosta predrasuda jedni prema drugima, također, bilo je i malog sustezanja na početku, dok se sada sve to dešava u dosta opuštenijoj atmosferi. I oni sami vide koliko mogu imati koristi od ovih susreta.“
Za suživot i uspostavljanje povjerenja mladi bi, kako kaže Armina Marić, trebali biti tolerantniji prema drugima.
„Svaka religija promovira prvo mir, suživot sa svim ljudima, ljubav prema svakom čovjeku, bez obzira na to da li je on kršćanin ili musliman. Svaki čovjek ima nešto zajedničko - on je božije stvorenje i treba voljeti to u njemu. Treba pokušavati razumjeti druge osobe i izgrađivati miran suživot“, zaključuje Armina.
Danas dvadestogodišnjaci, a početkom rata tek su bili rođeni, mladi u BiH imaju mnogo predrasuda spram svojih vršnjaka druge vjere i nacije. Većina njih je to naslijedila iz društva koje je 17 godina nakon rata etnički podijeljeno.
S druge strane, teret neprihvatanja drugog i drugačijeg neki su ponijeli i iz porodica. Takvo iskustvo imala je i studentica druge godine pravoslavnog Bogoslovnog fakulteta u Foči Jovana Jerinić.
„Sami naši roditelji su npr. takvi da nam brane da se družimo sa drugim nacionalnostima. Ja kad samo svojim roditeljima rekla da ja to ne mogu – jer nekad će mi ispasti veći prijatelj neko druge nacionalnosti nego neko moje nacionalnosti“, priča Jovana Jerinić.
Da su predrasude mladih jake, smatra i Danijel Stanić iz Kiseljaka, student Franjevačke teologije u Sarajevu.
„Zlo koje se dogodilo prije 20 godina, kad smo mi tek bili rođeni, ne smije toliko duboko prodrijeti u naše živote danas", kaže Danijel Stanić.
Na osobe koje se drugačije zovu ili na drugi način propovijedaju vjeru gleda se sa određenom dozom straha. Ovakav vid predrasude izraženiji je u manjim sredinama u BiH, smatra Danijel:
„U sredinama koje su poput Sarajeva prožete trima, ili sa čak i više religija, za svaku pohvalu je što upravo u njima možemo vidjeti kako mladi još od malih nogu surađuju, druže se sa pripadnicima drugih konfesija, što je u manjim sredinama, u kojima prevladava jedna vjera, prilično nemoguće – jer tad su najveće i najjače predrasude“, smatra Danijel.
Razumjeti druge
Armina Marić, studentica druge godine Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, ističe da do sada nije imala neugodna iskustva zbog toga što nosi maramu na glavi. Čula je, kaže, da su njene prijateljice imale takvih iskustava i smatra da do takvih neugodnosti dolazi zbog nepoznavanja onog drugog.
„Osobe koje shvate, kojima objasniš da tvoja marama ne čini tebe drugačijom osobom, da ti nisi zato terorista, da si ti i dalje ista osoba koja je jednostavno odlučila da poštuje određene vjerske principe - tada te ljudi poštuju“, kaže Armina Marić.
Susreti mladih teologa idealna su prilika za upoznavanje ljudi, ali i drugih religija. Armina smatra kako su upravo oni ti od kojih bi trebao da krene proces razbijanja predrasuda o drugom i drugačijem.
"Svi imamo širok krug prijatelja kojima možemo da objasnimo kako neki pravoslavac ili neki katolik nije neko ko je mnogo drugačiji i ko im želi zlo", kaže Armina Marić.
„Svi smo mi mlade osobe koje imaju širok krug prijatelja kojima možemo da objasnimo kako neki pravoslavac ili neki katolik nije neko ko je mnogo drugačiji od njih i neko ko im želi zlo, da zapravo religijske vrijednosti ne trebaju biti one koje nas razdvajaju“, navodi Armina.
Međutim, nerijetko se desi da i među mladim teolozima ima onih koji ne prihavataju ljude druge vjere i nacije, kaže Jovana Jerinić:
„Hvala Bogu, ima studenata koji žele i hoće da upoznaju. Ali, nažalost, i među nama ih ima koji ne žele i koji ne daju šansu drugim nacionalnostima.“
Takva iskustva imala je i organizatorica susreta Božana Katava iz Međureligijskog vijeća BiH. Prije sedam godina jedan od učesnika nije želio ući u taksi sa grupom vršnjaka koji su bili druge vjere. Božana kaže da su danas nove generacije puno otvorenije i zainteresovanije za upoznavanja drugih:
„Prije smo mogli primijetiti da imaju dosta predrasuda jedni prema drugima, također, bilo je i malog sustezanja na početku, dok se sada sve to dešava u dosta opuštenijoj atmosferi. I oni sami vide koliko mogu imati koristi od ovih susreta.“
Za suživot i uspostavljanje povjerenja mladi bi, kako kaže Armina Marić, trebali biti tolerantniji prema drugima.
„Svaka religija promovira prvo mir, suživot sa svim ljudima, ljubav prema svakom čovjeku, bez obzira na to da li je on kršćanin ili musliman. Svaki čovjek ima nešto zajedničko - on je božije stvorenje i treba voljeti to u njemu. Treba pokušavati razumjeti druge osobe i izgrađivati miran suživot“, zaključuje Armina.
