Dostupni linkovi

logo-print

Mladi demotivirani, interes za politiku opada


Glasanje u Hrvatskom saboru, ilustrativna fotografija: zoomzg

Glasanje u Hrvatskom saboru, ilustrativna fotografija: zoomzg

U Hrvatskoj, za manje od dva mjeseca novoj članici EU, je samo 35 posto mladih zainteresovano za politiku, a čak 65 posto je ravnodušno ili nezainteresovano, pokazuje to najnovija istraživačka studija „Mladi u vremenu krize“, koju je početkom aprila predstavila doktorica Vlasta Ilišin sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja. Razlog je razočaranje i nepovjerenje u istinske motive onih koji se bave politikom, kao i osjećaj nemoći da se išta promijeni.

„Kad sam bila mlađa, vjerovala sam da pojedinci mogu napraviti nešto, ali sad ne vjerujem. Previše je to komplicirano i mislim da na kraju to sve dođe na isto, bez obzira u kojoj ste stranci i na kojoj ste strani. Zbog toga sam se razočarala i odustala sam od toga da se bavim politikom, zasada.“

Tina (24 godine) apsolventica je na medicini, a slično govore i njezini kolege Stipe i Ivana, koje smo zatekli pred Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, gdje pripremaju ispite:

„Ne zanima me jako politika da bih se bavio njom, ali zanima me građanski kako politika utiče na moj život, tako da više čitam i pratim o Europskoj uniji.”

„Sigurno da ima onih koji su tu radi ideala, ali mislim da je većina tu radi svog interesa. Mislim da se danas veliki novci vrte u politici i svi bi htjeli neki svoj dio.”


Nezainteresiranost mladih za politiku nije novost, ističe doktorica Vlasta Ilišin sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja. I rezultati najnovijeg istraživanja o mladima, objavljeni u travnju, pokazuju da je taj trend u porastu:

„Očito su potpuno demotivirani i potpuno zaokupljeni sobom i osobnim problemima i još više su usmjereni na osobne probleme i na obitelj kao oslonac kao obiteljske resurse. U društvo baš ne, niti su baš spremni nešto društvu dati. Ne očekuju da će baš nešto puno dobiti, ali nisu spremni ni nešto puno dati.”

Istraživanje pokazuje i da interes mladih za politiku opada udaljavanjem od lokalnog obilježja, no zanimljivo je da su mladi Hrvati više zainteresirani za politiku u Europskoj Uniji (27,4 posto) nego za politička zbivanja na Balkanu, za koju interes pokazuje samo njih 19 posto, za događanja u svijetu, još manje, 18,8 posto:

„Preko 50 posto ne znaju za koju bi stranku glasali. Obično ih je do sada bilo oko trećine. Što govori da oni ne prepoznaju postojeće političke opcije kao na bilo koji način privlačne.”

Mladi Zagrepčani s kojima smo razgovarali, potvrđuju da u političkim kampanjama rijetko koga mogu po nečem prepoznati, pa se u pravilu glasa „protiv“ nekoga, a ne „za“, a očekuju da tako će biti i na skorim lokalnim izborima u Hrvatskoj, koji će se održati 19. svibnja:

„Ja recimo sad ne znam uopće za koga bih glasao na lokalnim izborima, niti za župana, niti za gradonačelnika. Ne možemo imati nikakvu predodžbu o nijednoj osobi.”

Na ljestvici povjerenja u institucije države, stranke su i dalje na zadnjem mjestu, iako im mladi nešto više vjeruju nego 2004. godine, kad im je vjerovalo samo devet posto mladih, danas je to naraslo na 17 posto.

Manji broj anketiranih nam je priznao da bi se osobno upustili u politiku, isključivo iz materijalnih razloga:

„Ja bih htio biti političar zato što imaju dobre plaće.”

Interes za politiku znatno je veći među obrazovanijim mladim ljudima:

„Volio bih se baviti politikom, ali da stvarno znam da postoji nekakva šansa da se nešto postigne. Onda bih moguće i krenuo u tom smjeru, ali baš iz razloga da se pokuša napraviti nešto na pošten način za grad ili za državu i narod. Nekako baš dobronamjerno za cijelu situaciju.”

Ideali i entuzijazam

Među hrvatskim političkim strankama, kontinuirano je najviše žena i mladih u Socijaldemokratskoj partiji. Čak nekoliko ministara u aktualnoj Vladi Zorana Milanovića dolazi iz redova SDP-ove mlade ekipe, a dobar dio ih je i među zastupnicima u Hrvatskom Saboru, no još uvijek premalo, a pogotovo na lokalnoj razini, ističe SDP-ova zastupnica Marija Lugarić.

„U Saboru ih je nažalost uvijek bilo malo, možda smo sada na dva posto, dok mladih u populaciji ima 19 – 20 posto. I sada još uvijek jesu podzastupljena skupina”, kaže Lugarić.

Zastupnica Lugarić će uskoro navršiti 35 godina, završila je Filozofski fakultet, u politiku je ušla s 19 godina, u Parlament s 21-om, isključivo iz uvjerenja da neka stvari može promijeniti:

„Tko bi na koncu konca, kad pogledate druge strane, bio lud da na početku svog najboljeg životnog, profesionalnog puta ide u politiku. Znači da će ostati obilježen za život, ako u to stvarno ne vjeruje. Mnogi mediji mijenjaju i način na koji se radi politika, sve je na Facebooku, Twitteru, sve se vidi, svaka snimka lako dođe na YouTube. Na Internetu nema lažnoga, nema pretvaranja. Na neki način se to pomalo već sve preslikava i na politiku.”

SDP-ov saborski zastupnik, Saša Đujić (31 godina), iz Novog Vinodolskog, svojedobno jedan od najmlađih gradskih vijećnika u Hrvatskoj. Upravo se kandidirao za gradonačelnika Novog Vinodolskog:

„Nije da će se baš neko obogatiti na politici ako pošteno i odgovorno radi. Politika se isplati lopovima, ali ja pripadam onoj generaciji koja hoće mijenjati svijet i društvo i nema ništa ispod stola.”

Iz rakursa mladih koje smo zaustavili u uličnoj anketi, percepcija je i dalje negativna:

„Nije to ništa časno, ima pojedinaca koji to mogu opovrgnuti, ali većina je radi novaca.”

„Da idu iz nekih ideala, vjerojatno bi bilo puno drugačije.”


Diplomirana pravnica i jedna od najmlađih zastupnica u Hrvatskom saboru, 28-godišnja SDP-ovka, Sandra Petrović, ističe da bi sigurno uspješno zarađivala i kao odvjetnica i da je u politiku ušla doista iz ideala, iako priznaje da joj je početni entuzijazam s godinama splasnuo:

„Drugačija je bila pozicija kada smo mi bili parlamentarna manjina. Imali smo slobodne ruke da ukazujemo na probleme, da budemo glasni, da budemo buntovni. Sada kada smo na vlasti, postala sam preko noći vrlo ozbiljna i vrlo odmjerena. Više ne smatram da se nešto može preko noći učiniti. To mi je sada jasno i u tom smislu sam se možda promijenila, ali moji ideali i moja stajališta se apsolutno nimalo nisu promijenila u odnosu na prvi dan.”
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG