Dostupni linkovi

logo-print

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je u četvrtak usvojilo dopunjenu Izjavu o političkoj opredjeljenosti za put integrisanja zemlje u Evropsku uniju. Izjavu Predsjedništva pozdravili su šefica evropske diplomatije Federika Mogherini, Misija OSCE u BiH i druge međunarodne organizacije, kao i više predsjednika političkih partija. Ključna promjena u procesu integrisanja BiH u Uniju jeste plan ekonomskih i socijalnih reformi.

Mladen Ivanić, predsjedavajući državnog Predsjedništva, smatra da neće biti protivljenja partijskih lidera predloženom tekstu iz više razloga.

"Sva ideja je bazirana na postojećem ustavnom uređenju, na činjenici da imamo i entitete, i kantone i institucije BiH, i da će svaka od tih institucija u skladu sa svojim nadležnostima donositi vlastite programe i provoditi reforme koje dovode do Evropske unije. Od samog starta bilo je jasno da se Ustav ovdje ne dira, da se diraju ekonomske reforme, a ekonomske reforme su u dominantnoj nadležnosti entiteta. Ali, da bismo izbjegli i eliminisali sve prigovore, to smo i stavili", kaže Ivanić, te navodi:

Mladen Ivanić

Mladen Ivanić

"Druga grupa promjena odnosi se na neku konkretizaciju ekonomskih reformi, da se pokaže na šta se one odnose. To je najveći dio konkretizacije same Izjave, i dodali smo još jednu riječ - da se, pored pravne sigurnosti ljudi i borbe protiv kriminala, ubaci i borba protiv terorizma. Ostalo je ostalo kako je i bilo, dakle, 90 posto ove Izjave je ona početna Izjava. Ja mislim da je ovim napravljen značajan korak, da je Predsjedništvo pokrenulo s mrtve tačke samu ideju."

Prijedlog izjave će biti proslijeđen liderima stranaka, a kada se oni usaglase, naredna adresa je državni parlament.

"Ne očekujem da će biti glasova protiv ni iz Republike Srpske, zato što je jasno da nema nikakvih promjena nadležnosti i jasno je da druga faza ove inicijative podrazumijeva dominantnu ulogu vlada entiteta i predsjedavajućeg Savjeta ministara, dakle, dva premijera i predsjedavajući su ključni za sam sadržaj reformi, dovoljno je prostora za uticaj i strukture u Banjaluci, odnosno SNSD-a. Ovdje nema niti jednog elementa niti političkog razloga da se ovo sad eliminiše. Ovdje može postojati samo želja da se ne bude u Evropskoj uniji. U suštini, sada je pitanje: jeste li za Evropsku uniju ili ste za nešto drugo", ističe Mladen Ivanić.

Izjavu Predsjedništva Bosne i Hercegovine pozdravili su šefica evropske diplomatije Federika Mogherini, Misija OSCE u BiH, te brojne međunarodne organizacije.

"Ovo je u skladu s njihovom inicijativom i mislim da u potpunosti odgovara onome što su ministri Evropske unije zaključili. Ovo je velika šansa za Bosnu i Hercegovinu. Ja ne mogu da zamislim situaciju da dvije ozbiljne zemlje, kao što su Velika Britanija, Njemačka, pokrenu inicijativu, otvore vrata, dadnu nam šansu da do kraja ovog mandata budemo kandidati, da imamo kandidatski status, dobijemo poziciju koju Srbija već dugo ima, koju Makedonija ima, i da smo mi jedini izvan toga, da ne iskoristimo tu šansu. Ja ne vidim neku novu inicijativu narednih dvadesetak godina. To bi značilo tavoriti, živjeti u prosječnosti, živjeti u beznađu, depresiji i pesimizmu. Ja ne vidim niti jedan razlog za to", tvrdi Ivanić.

Ključna promjena u procesu integrisanja BiH u Uniju jeste plan ekonomskih i socijalnih reformi. Hoće li i kako to biti izvodljivo?

Igor Gavran

Igor Gavran

"Dosta toga iz tzv. ekonomskog paketa reformi, odnosno neophodnih promjena koje treba poduzeti, već je praktično spremno i obuhvaćeno je dokumentom čiju je izradu koordinirala i vodila Evropska unija, a to je sporazum o porastu zapošljavanja, sadržano u prijedlozima Vanjskotrgovinske komore i asocijacija poslodavaca. Dakle, to šta treba učiniti, generalno, kad je riječ o reformi poslovnog okruženja, radnog zakonodavstva, činjenja zemlje atraktivnijom za investitore, smanjenja opterećenja privredi, sve je to praktično definisano", pojašnjava Igor Gavran, analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH, te dodaje:

"Ono što bi vlast morala uraditi, ustvari je zauzvrat, da bi dobila i ispunila uslove za neku podršku Evropske unije, jeste samo da se obaveže da će to zaista i realizovati na jedan jasan, konkretan način i da, naravno, počne s tom implementacijom. Svojevremeno, kada se najviše insistiralo na rješavanju nekih ustavnih i političkih pitanja, pitanja ljudskih prava i ravnopravnosti, vrlo često su predstavnici tadašnjih vlasti govorili kako to nije naš prioritet, da je ekonomija prioritet i da bi o tome trebalo govoriti. Sada je Evropska unija praktično u prvi plan stavila upravo ekonomiju kao ono što je najvažnije, upravo ono što je u svim izbornim kampanjama političkih stranaka obećavano da će se tome apsolutno svi najviše posvetiti."

RSE: Ako bi se Bosna i Hercegovina ozbiljnije pozabavila ekonomskim reformamama, šta bi to značilo za BiH?

"To bi, prije svega moglo da je odvede u neki oporavak, jer smo mi još uvijek, nažalost, daleko od prosperiteta, ali je jedini mogući način za neki razvoj. Ako bi ekonomija bila u prvom planu, ali ne samo deklarativno nego i suštinski, onda bi se time moglo riješiti i mnogo pitanja organizacionog ustrojstva, pa i ustavnih pitanja. Ako smo zaista ozbiljni u provođenju ekonomskih reformi i dođemo u nekom momentu do jasne ekonomske računice da je, na primjer, racionalnije neku funkciju – kao što smo, recimo, imali problema oko ispunjavanja uslova za izvoz proizvoda animalnog porijekla u Evropsku uniju - podići na državni nivo, odnosno, organizovati racionalnije, onda politika ne bi smjela dati prepreku tome, nego jednostavno, s tim ekonomskim interesom uskladiti, pa ako treba, i Ustav i drugu regulativu. Isto tako, ako vidimo da je penzioni sistem na entitetskom nivou neodrživ i da bi bio racionalniji uređen na jedinstven način, ili zdravstvo, ili obrazovanje ili bilo šta drugo. Dakle, ako smo ozbiljni u tome da provodimo ekonomske reforme, onda ni zakon ni Ustav ne mogu biti prepreka, i to bi nas stvarno moglo voditi vremenom čak u prosperitet", zaključuje Gavran.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG