Dostupni linkovi

logo-print
Misija Međunarodnog monetarnog fonda od srijede je u Bosni i Hercegovini kako bi obavila razgovore u okviru četvrtog pregleda po stand-by aranžmanu. Bit će obavljeni razgovori sa predstavnicima državne i entitetskih vlada, od čijeg ishoda će zavisiti odobravanje nove tranše ovog kreditnog aranžama sa BiH u iznosu od 94,1 miliona KM.

Prema nekim procjenama koje su nedavno objavili bosanskohercegovački mediji, dijete u BiH čim se rodi dužno je bankama i stranim kreditorima oko 2.000 eura, a isto toliko su u prosjeku dužni i svi ostali građani BiH, od osnovaca do penzionera.

Prema istim procjenama, prosječna četveročlana porodica u BiH duguje oko 6,5 hiljada eura, i to otprilike jednu polovinu domaćim bankama za podignute kredite, a drugu stranim kreditorima za dosadašnje kredite odobrene institucijama BiH.

Zbog takvih i sličnih podataka, najavljeni dolazak delegacije Međunarodnog monetarnog fonda i pregovori o novoj tranši kredita za BiH potakli su je aktiviste da građane ponovo pozovu na proteste. Glumac Feđa Štukan, jedan od inicijatora ovih protesta, vjeruje da je nedopustivo da nerođena djeca vraćaju kredite koje godinama uzimaju i nenamjenski troše vlasti u BiH.

„Taj novac će završavati na računima stranaka, koje će plaćati svoje prljave, nacionalističke kampanje, širiti mržnju i podsticati ljude na etničke sukobe. To je ono protiv čega se borim. Taj kredit koji će biti uzet plaćat će naši potomci“, ističe on.

Ukupan dug Bosne i Hercegovine, i vanjski i unutrašnji, procjenjuje se na oko 11 milijarde eura. Stvarni dugovi su puno veći od onih koji se statistički prikazuju i nema izgleda da će se uredno vraćati. Na tvrdnje političara da je BiH umjereno zadužena zemlja, Zoran Ivančević iz Centra za zastupanje građanskih interesa kaže:

„Pitanje je naše sposobnosti zaduživanja, koja je nikakva. BiH kredite koje uzima daje u potrošnju, u plaće, ljudi kupe hranu, pojedu tu hranu – i šta ćemo onda? Mi smo apsolutno prezadužena zemlja po tom kriteriju.“

Građani su već dugo svjesni činjenice das u ih vlasti toliko zadužile da će današnje kredite i kamate vraćati i još nerođena djeca:


Velika dugovanja kod privatnih banaka

A mogu li najavljeni građanski protesti nešto promijeniti? Ivančević odgovara:

„Građanske akcije ne mogu to spriječiti. Sve i da se blokiraju ceste i da se taj sastanak ne održi ovdje, oni mogu održati telefonsku sjednicu ili spakirati nekih naših dužnosnika da odu u Ženevu ili Njujork ili bilo gdje. Spriječiti se ne može, ali mislim da je to hvale vrijedna akcija u smislu da skrene pažnju javnosti, medija i samih tih koji posuđuju novac i samih tih koji daju novac - da to ne postane rutinska stvar, da građanima i da narodu nije svejedno, da mi znamo šta se dešava i da ta svaka sljedeća tranša ne postane rutina, nego da se o njoj počne razmišljati i raspravljati i da se protiv toga pokuša boriti na neki način.“

Pored zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija, brine podatak da dug preduzeća kod komercijalnih banaka premašuje sedam milijardi eura.

„Dug prema privatnim bankama je od 2008. godine narastao za nekih 800 miliona maraka, što mislimo da je neprihvatljivo“, navodi direktor Centra za zastupanje građanskih interesa Damir Mehmedbašić.

Analitičari već godinama upozoravaju da unutrašnji dug raste i da je zemlja zbog nekontrolisanog zaduživanja sve bliže granici bankrota. No novac od MMF-a nije ni mogao biti upotrijebljen za dugoročnije investicione planove, objašnjava profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Fikret Čaušević:

„Ovi se krediti u principu koriste za rješavanje tekućih problema, problema tekuće likvidnosti zemalja članica MMF-a, koji uključuju i otplatu već dospjelih kredita po ranije preuzetim obavezama.“
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG