Dostupni linkovi

logo-print

Mirovinski fondovi u jačanju gospodarske slike?


Sa prosvjeda umirovljenika, Hrvatska, 2011.

Sa prosvjeda umirovljenika, Hrvatska, 2011.

Iako je ukidanje ili zamrzavanje drugog mirovinskog stupa bila česta tema u izbornoj kampanji i mjesecima do sastavljanja nove hrvatske Vlade, do toga neće doći. Hrvatski premijer Tihomir Orešković želi snažnije angažirati mirovinske fondove sa gotovo 10 milijardi eura u financiranju velikih infrastrukturnih objekata i kupovini dionica uspješnih državnih poduzeća.

Umjesto u popunjavanje proračunske rupe, gotovo 10 milijardi eura, kojima upravljaju mirovinski fondovi, neka se upotrijebi za jačanje gospodarske aktivnosti - poruka je sa sastanka premijera Tihomira Oreškovića sa prvim ljudima šest najvećih hrvatskih mirovinskih fondova.

Također, bilo je riječi o stavljanju neiskorištene državne imovine u gospodarsku funkciju, s ciljem realizacije novih investicija, čime bi se, po premijerovoj procjeni, moglo do kraja ove godine zaraditi pola milijarde eura.

Direktor Erste investicijskog fonda i predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, Petar Vlaić, o tome za što su fondovi zainteresirani:

„Za sada konkretno još nema ništa, ali siguran sam da će u vrlo kratkom roku biti konkretnih dogovora. Ulaganje u energetiku, to bi mogle biti hidroelektrane, ulaganje u zračne luke, u pomorske luke, ceste. Nismo ništa konkretno o poduzećima razgovarali. Mi smo rekli koje su naše želje i koji su naši interesi. Nama je interesantna industrija i privatizacija HEP-a. Interesantno nam je ulaganje u Podravku, Končar i slična poduzeća.“

Što su, u stvari, mirovinski investicijski fondovi? Svi zaposleni, mlađi od 40 godina, u vrijeme kada je 2002. krenula mirovinska reforma, obavezni su izdvajati pet posto plaće u drugi stup, a oni, koji su tada bili između 40 i 50 godina starosti, mogli su izabrati hoće li ući u drugi stup ili neće. Što donosi drugi stup - pojašnjava slobodna novinarka, Marijana Matković, koja već preko dvije decenije prati mirovinski sustav:

Marijana Matković

Marijana Matković

„To je, zaista, jedna sustavna štednja za mirovinu. Trenutno, otprilike milijun i sedamsto tisuća osiguranika ima nekakav račun u drugom mirovinskom stupu i ima novac koji je pohranjen na njihovo ime i prezime. Čeka ih, bez obzira na to što se u međuvremenu događalo do mirovine. Druga stvar, koja je vrlo važna, za razliku od prvog stupa, u kojem novac koji uplatimo istog časa ide u džepove sadašnjih umirovljenika, novac iz drugog stupa ulaže se na tržištu kapitala i pomalo se vremenom uvećava njegova vrijednost.“

U mirovinskim fondovima drugog stupa nakupilo se do sada 74 milijarde kuna, gotovo 10 milijardi eura i svako-malo pojave se ideje da država nekako stavi šapu na taj novac.

Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i glavni ekonomist manje stranke vladajuće koalicije, Mosta, Željko Lovrinčević, u izbornoj kampanji i mjesecima do formiranja nove Vlade, bio je najglasniji u traženju da se - blago rečeno - zamrzne dugi mirovinski stup.

„Godišnje se u drugi stup izdvoji oko pet milijardi kuna, a taman toliko manjka državi da namakne oko 17 milijardi kuna, koliko joj godišnje treba za mirovine“, kaže Lovrinčević, te dodaje:

„Država se zadužuju kod tih mirovinskih fondova za tih pet milijardi, koje njoj nedostaju. Zašto taj novac već nije uključen u isplatu ovih mirovina koje jesu, a oni i dalje ostaju praktično u vlasništvu onih koji ih posjeduju? Niko neće nikome ništa uzeti. U ovoj čitavoj priči samo zarađuju društva za upravljanje mirovinskim fondovima, znači banke. Da skratim priču, zamrzavanjem drugog mirovinskog stupa mi ćemo smanjiti potrebe za zaduživanje države za dodatnih pet milijardi, poboljšati ćemo naše pokazatelje prema Evropskoj komisiji, javne financije i državni proračun.“

Zašto se na kraju, ipak, nije krenulo u ukidanje drugog stupa?

Skupina umirovljenika, Osijek, arhivska fotografija

Skupina umirovljenika, Osijek, arhivska fotografija

„Najteže mi je reći da mislim da je prevladao razum jer mislim da razuma nema puna u današnje vrijeme. Međutim, ipak je vjerojatno prevladala činjenica i argument da je riječ o privatnoj imovini, da je riječ o imovini koja je na ime i prezime svakog osiguranika i da bi to, zapravo, bilo zadiranje u privatnu imovinu ili nacionalizacija. Duboko vjerujem da jedan dio građana, možda čak i veliki, na to definitivno ne bi pristao“, ističe Marijana Matković.

Premijerov poziv investicijskim fondovima, pozdravio je ekonomski analitičar Guste Santini, koji upozorava da on ne smije zamijeniti reforme, koje su nužne.

„To je onda elegantna igra. Fondovi kupuju dionice Končara ili Podravke, a s druge strane se novci vraćaju u državni proračun od privatizacije. Dolazimo u situaciju da se deficit smanji, što i jeste cilj. Međutim, to je samo igra skrivača. Nikakva prodaja nacionalnog bogatstva neće zamijeniti reforme koje se moraju provesti. Što se tiče infrastrukturnih projekata, čini mi se da bi bilo stvarno dobro uključiti mirovinske fondove u investicijske aktivnosti glede cesta, zračnih i pomorskih luka“, riječi su Santinija.

Mirovinski fondovi sada imaju 77 posto ulaganja u hrvatske državne obveznice i 11 posto u dionice hrvatskih poduzeća. Na kritike odgovaraju da je drugi stup u Mađarskoj ukinut, u Poljskoj smanjen, ali da ga je Velika Britanija pred koju godinu tek uvela.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG