Dostupni linkovi

logo-print

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine jedno je od rijetkih koje iza sebe ima rezultate. Četiri mljekare dobile su dozvolu za izvoz u Evropsku uniju (EU), povećan je izvoz bh. proizvoda u Tursku, vodili su se intenzivni pregovori i za povećanje izvoza u Rusiju.

"Dalji napredak uslovljen je prilagodbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine EU", kaže u intervjuu za RSE Mirko Šarović, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

RSE: Uspjeli ste riješiti problem izvoza mlijek i mliječnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u zemlje EU. Imate li povratne informacije da li četiri mljekare koje ispunjavaju uslove za izvoz plasiraju svoje proizvode?


Šarović: Šansu koju su dobile, od polovine 2015, od četiri mljekare iskoristile su najmanje njih tri - Mljekara Megle, mljekara u Dubici i mljekara u Livnu koja uglavnom izvozi tvrdi sir u zemlje EU. Nemamo pouzdane podatke za sarajevsku mljekaru Milkos, ali koliko znamo i oni se pripremaju. U svakom slučaju, dobijanje euro broja dalo je pozitivne rezultate, no teško je ponovo zauzeti tržište koje je bilo izgubljeno tri godine. To jeste dug proces, ali ja sam optimista.

RSE: U međuvremenu, još nekoliko mljekara radilo je na tome da ispune uslove za izvoz, da li su na dobrom putu?

Šarović: Na dobrom putu su tri mljekare; Zott, Puđa mljekara iz Livna i Pađeni mljekara iz Bileće. Mljekare su pod stalnim nadzorom Kancelarije za veterinarstvo i resornih entitetskih ministarstava. Mislim da su oni vrlo blizu da dobiju euro broj jer imaju kvalitetne proizvode. Mi se nadamo da ćemo ubrzo imati još izvoznika.

RSE: Ipak, EU je suspendirala sporazum o trgovini sa Bosnom i Hercegovinom. U 2016. očekuju se pregovori o nastavku sporazuma. Ko je u pregovaračkom timu i kakvi su nam izgledi?


Šarović: Radi se o jednostranim autonomnim mjerama EU koje su trebale da podstaknu veći izvoz voća i povrća iz BiH u zemlje EU. Taj aranžman nije suspendovan, nego nije produžen. Potpisan je do 31. decembra 2015. godine. Vođa pregovaračkog tima koji je imenovao Savjet ministara je Hamdija Tinjak i oni već pripremaju pregovaračku platformu sa EU.

RSE: Ekonomisti kažu da će najveći izazov za BiH biti tradicionalna trgovina. Šta to znači?


Šarović: Evropska komisija je na stanovištu da sve ono što smo sa Hrvatskom trgovali u zadnje tri godine prije nego što je ušla u EU se pretvori u bescarinske kvote i da te kvote budu dostupne svim zemljama EU tako da u Bosnu i Hercegovinu mogu da plasiraju svoje proizvode do nivoa tih kvota bez carina.

Argument EU je da se trgovina tako odvijala dok je Hrvatska bila u CEFTA-i i da nema razloga to ne nastaviti. To jeste tačno, ali Hrvatska od kako je članica EU može biti konkurentnija jer ima na raspolaganju evropske fondove čime bi robu načinila još konkurentnijom nego što je to bilo ranije. Mi zbog toga tražimo razumijevanje, ali I način kako da postignemo obostrano prihvatljiv sporazum.

RSE: Nedavno ste najavili da ćete, osim sa zemljama Evropske unije, izvoz robe iz BiH životinjskog i biljnog porijekla nastojati poboljšati i sa Rusijom, Turskom, ali i Kosovom. Da li je izvoz povećan?

Šarović: Najveći rezultati su postignuti u trgovini sa Turskom. Sa Kosovom imamo konstantne probleme koji nisu trgovački, više su politički, vize, nepriznavanje dokumentacije i slično. Mislim da u ovoj godini trebamo posvetiti posebnu pažnju rješavanju ovih pitanja kako bismo administrativne barijere sveli na najmanju moguću mjeru.

Što se tiče Rusije nastojimo organizovati dolazak njihove nadležne inspekcije koja bi trebalo da primi izvozne objekte za izvoz mesa i mesnih prerađevina, te mlijeka i mliječnih prerađevina u Rusku Federaciju. Nekoliko puta su odlagali dolazak, čekamo ih već pola godine. Nadam se da će uskoro doći kako bismo mogli početi sa izvozom uskoro.

RSE: Šta bi po Vama bio prioritet u ovoj oblasti u tekućoj godini?


Šarović: Osim sektora poljoprivrede, pripremamo teren za uvođenje "plavog dizela". Teško dolazimo do ove odluke, ali nećemo posustati i mislim da ćemo uspjeti to da obezbijedimo. Treba da završimo ova tri zakona sa kojima smo se mučili cijelu prošlu godinu, a to su Zakon o hrani, Zakon o poljoprivredi i Zakon o veterinarstvu.

Takođe, imamo namjeru pojačati naše učešće u sajamskim manifestacijama kako bismo što bolje predstavili bh. proizvode. Imamo prioritete i u nekim drugim oblastima koje su, možda, malo nepravedno zapostavljene kao što je energetika gdje smo na tapetu i Evropske energetske zajednice i Evropske komisije, zatim približavanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji gdje je primjetan zastoj u protekle dvije godine, te da završimo pregovore sa Brazilom, Ukrajinom i Rusijom itd. Uglavnom, nastojaćemo da imamo još bolje rezultate nego u prošloj godini.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG