Dostupni linkovi

logo-print

Ministri EU o odgovoru na imigrantsku krizu


Evropski ministri unutarnjih poslova i pravosuđa u Luxemborugu raspravljaju o odgovoru na imigrantsku krizu u Sredozemlju. Tražioci azila trebali bi biti raspoređeni u 28 članica Unije. Italija, istodobno prijeti da će, ukoliko ne dođe do dogovora, usvojiti “Plan B” koji bi mogao “naštetiti Evropi”.

Imigrantska kriza najviše je pogodila Italiju, Grčku i Maltu. Članice Unije, poput Njemačke i Austrije, spremne su zajedno s ostalih 25 država primiti oko 60 tisuća azilanata. No, Velika Britanija, Danska i Irska žele biti isljučene iz kvote o prijemu migranata.

Više od 1800 ljudi je od početka godine našlo smrt u Meditaranu.

U Italiji i Grčkoj je gotovo 100.000 migranata. Talijanski premijer Matteo Renzi upozorio je da će, ne postigne li se fer dogovor, početi izdavati privremene vize koje će migrantima omogućiti odlazak iz Italije po schengenskim pravilima.

"Dobro će biti odluči li se Evropsko vijeće za solidarnost, u suprotnom primjenićemo Plan B”, izjavio je Renzi za Corriere della Sera.

Iako su detalji toga plana nepoznati, moglo bi se dogoditi da Italija odbije primiti imigrante koje su strane mornarice spasile iz mora.

Talijanski ministar za evropska pitanja Sandro Gozzi kazao je za BBC “da Italija još nije stigle do te točke".

U posljednjih nekoliko dana Rim i Pariz su u sukobu zbog više od 200 imigranata iz Afrike koji su u međugraničnom području. Francuska optužuje Italiju da ne poštuje evropska pravila, a Italija odgovara da je imigrantima Italija bila tek tranzitna zemlja.

Prema planu, oko 40.000 imigranata koji su stigli iz Sirije i Eritreje u iduće dvije godine trebali bi biti razmješteni među članicama EU. Njih 24.000 iz Italije gdje se trenutno nalaze, a 16.000 iz Grčke.

Ključ po kojim bi se raspoređivali ovisiće o broju stanovnika, BDP-u i stopi nezaposlenosti, ali i o broju imigranata koji se već nalaze u nekoj od evropskih zemalja.

Francuska i Njemačka koje bi trebale primiti više od trećine izbjeglica, traže poštenju raspodjelu tereta.

U međuvremenu se Poljska suprostavila obveznim kvotama, istučući da bi to trebala biti samostalna odluka svake članice.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG